.png)
Zagreb - U prigodi Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama saborski Odbor za ravnopravnost spolova u suradnji sa Ženskom mrežom Hrvatske i Europskim ženskim lobijem organizirao je tematsku sjednicu radi promicanja važnosti ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija, svibanj 2011.).
Tematska sjednica okupila je, osim zastupnica Hrvatskoga sabora, predstavnice brojnih udruga za ženska prava, predstavnike Ministarstva branitelja, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, UNDP-a te profesore s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Istanbulsku konvenciju dosad su potpisale 32 zemlje, a ratificiralo ju je deset zemalja, među kojima tek osam članica Vijeća Europe (Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Italija, Crna Gora, Portugal, Srbija i Turska), rečeno je na sjednici. –Ovo je prvi put da neka konvencija ističe kako je nasilje nad ženama oblik rodno utemeljenog nasilja koje je počinjeno nad ženama zato što su žene, istaknula je zastupnica Gordana Sobol.
Konvencijom se izričito zahtijeva da države definiraju kazneno djelo silovanja tako da bude kažnjiv svaki čin seksualnog nasilja izvršen nad osobom koja nije dala svoj pristanak te da se iz definicija izbaci primjena fizičke sile.
U svom uvodnom izlaganju predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli istaknula je da je nasilje nad ženama jedno od najraširenijih kršenja prava u svijetu te da u Hrvatskoj prema dostupnim podacima svakih petnaest minuta jedna žena postane žrtvom nasilja. –To ukazuje na potrebu da se ovog problema ne sjetimo samo u prigodničarskim situacijama nego se ozbiljno njime pozabavimo. Stoga je potrebno da svoje zakone primjereno dopunjavamo te ih učinkovito provodimo, rekla je Tireli.
Ivana Radačić s Instituta Ivo Pilar i vanjska suradnica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, prezentirala je rezultate analize sudske prakse tijekom sankcioniranja nasilja nad ženama. Na uzorku od 64 slučaja s pravomoćnom presudom s četiri županijska suda, Radačić je utvrdila da su u 15 posto slučajeva donesene oslobađajuće presude te da je u 5 posto slučajeva optužnica odbijena, što smatra indikativnim. –Sudski postupci su u ovim slučajevima trajali od 4 do 150 mjeseci, a izrečene kazne u prosjeku su za počinitelje iznosile 4 godine, zaključila je Radačić.
-Borba protiv nasilja nad ženama nužna je kako represivnim tako i nerepresivnim mjerama, naglasio je prof. Davor Derenčinović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta te dodao kako je Istanbulska konvencija jedinstven instrument koji nadilazi kaznenopravne instrumente jer države potpisnice imaju pozitivnu obvezu zaštite žrtava nasilja.
–Uz to će konvencija imati svoj sustav praćenja, a promiče i partnerstvo između države i nevladinih organizacija, rekao je prof. Derenčinović.
-Kazneno zakonodavstvo u Hrvatskoj, uz pojačanu pravnu zaštitu žena, ipak devalvira zaštitu najranjivijih skupina, budući da dekriminalizira nasiljničko ponašanje o obitelji time što je primjerice uvelo pojam "seksualnog odnošaja bez pristanka", smatra prof. Derenčinović.
O usklađenosti relevantnih hrvatskih zakona s Istanbulskom konvencijom, s posebnim osvrtom na kaznena djela protiv spolne slobode, govorila je prof. Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu. –Žene u bivšoj Jugoslaviji bile su ravnopravnije nego žene u zapadnoeuropskim zemljama u to vrijeme. Stoga ne treba čuditi da su zemlje u našem okruženju već ratificirale ovu Konvenciju, naglasila je Đurđević te podsjetila na nedavni slučaj grupnog silovanja u Zadru koje je skandalozno kvalificirano kao „seksualni odnošaj bez pristanka“. –Istodobno ispada da je silovanje po novom Kaznenom zakonu teže kazneno djelo nego prije, s tim da su za njega zapriječene iste sankcije kao i prijašnjim zakonom, dodala je Đurđević, te ukazala na problem nepostojanja centara za žrtve silovanja.
-Žrtve silovanja ne primaju nikakvu psihološku pomoć u Hrvatskoj, naglasila je Đurđica Kolarec iz Centra za žene žrtve rata-ROSA tijekom svog izlaganja na temu istraživanja sudske prakse od 2009. do 2013. godine u slučajevima silovanja u braku. –Žrtve su bile izložene prevelikom broju davanja iskaza, nisu imale pravnog savjetnika i niti jedna nije imala odvjetnika, na što imaju pravo, istaknula je Kolarec te dodala kako žrtve nažalost nisu informirane.
Branka Žigante Živković, sutkinja s Visokog prekršajnog suda i voditeljica Nacionalnog tima za borbu protiv nasilja nad ženama, ukazala je na problem nepostojeće edukacije sudaca u ovakvim predmetima. Ujedno je ustvrdila da nadležne institucije i ministarstva ne rade dovoljno učinkovito, da su postojeće statistike manjkave te da je u svrhu zaštite žrtve potrebno popraviti Kazneni zakon.
-Unatoč zakonima koje smo donijeli u borbi protiv diskriminacije i u korist ravnopravnosti spolova, činjenica je da nemamo prave političke osude nasilja, rekla je zastupnica Jadranka Kosor te pozvala zastupnice u Hrvatskome saboru da pokrenu inicijativu i potpišu prijedlog za ratifikaciju Istanbulske konvencije.
Milena Horvat, pomoćnica ministra branitelja, govorila je o problematici zaštite žrtava ratnog silovanja te najavila da će ministarstvo tijekom prosinca na svojim internetskim stranicama objaviti nacrt Prijedloga zakona o pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje u Domovinskom ratu.
O aspektima pravnih rješenja stjecanja statusa žrtve ratnog silovanja izlagala je Jasmina Papa, voditeljica UNDP-ova Programa socijalnog uključivanja, istaknuvši važnost obeštećenja za žrtve, s čime se složila psihologinja Marijana Senjak iz bosanskohercegovačke nevladine organizacije Medica Zenica, koja od 1993. godine pruža psihosocijalnu i medicinsku podršku ženama i djeci žrtvama ratnog i poratnog nasilja, uključujući žrtve ratnih silovanja i ostalih oblika ratne torture.
-Uvijek se vraćamo na iste teme, kao da ne želimo iskreno shvatiti žrtve. Moramo raditi multidisciplinarno i poduzeti potrebne korake, osobito u Ministarstvu socijalne politike i mladih, zaključila je tematsku sjednicu Biserka Momčinović iz Ženske mreže Hrvatske.
Ženska mreža Hrvatske i Centar za žene žrtve rata-ROSA u okviru zajedničke akcije Europskog ženskog lobija i Vijeća Europe organizira niz aktivnosti pod sloganom Djelujmo protiv silovanja – Koristimo Istanbulsku konvenciju! , koje će se održavati od 25. studenog do 10. prosinca u 33 zemlje diljem Europe.