.png)
Zagreb - Saborski odbori za poljoprivredu i turizam na zajedničkoj tematskoj sjednici raspravljali su u četvrtak o potencijalima i ograničenjima razvoja seoskog turizma u Republici Hrvatskoj.
U radu tematske sjednice, uz članove dvaju odbora, sudjelovali su i predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva financija, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Instituta za turizam, Instituta za poljoprivredu i turizam, Udruge ruralnog turizma Hrvatske, Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ te ostali zainteresirani.
Predsjednik Odbora za turizam Branko Grčić uvodno je istaknuo potrebu za tematskom raspravom o prioritetnim problemima u području seoskog turizma. Posebno se osvrnuo na važnost usklađivanja zakonodavnog okvira kojim se uređuje ovo područje, prije svega Konačnog prijedloga zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i Konačnog prijedloga zakona o pružanju usluga u turizmu.
Predstavnici Udruge ruralnog turizma Hrvatske iznijeli su tijekom rasprave ključne probleme s kojima se suočavaju. -Prije svega, seoski turizam kao takav nije definiran niti u jednom zakonskom ili podzakonskom aktu, istaknuo je dopredsjednik te udruge Janko Kezele. Pojasnio je kako seoski turizam nije istoznačan s pojmom ruralnog turizma, zbog čega bi trebalo napraviti jasnu distinkciju između ta dva pojma. -Seoski turizam je posebni oblik turizma kojim se bave poljoprivredni proizvođači registrirani za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga te bi takvu definiciju trebao sadržavati i Konačni prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, mišljenja je Kezele.
Bilo je riječi i o pružanju turističkih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima (PG) gdje Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu predviđa pružanje usluga za najviše 80 turista istovremeno te je zatraženo ukidanje navedenog ograničenja za sva poljoprivredna gospodarstva koja se bave pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga.
Predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“ Dijana Katica podsjetila je, pak, na oko 50 zakonskih i podzakonskih akata koji imaju posredan ili neposredan utjecaj na razvoj ruralnog turizma. -Često dolazi do nesuglasja, što otežava rad PG-ovima i ostalim poduzetnicima u ruralnom turizmu, kazala je. Nadalje je navela kako u ruralnom turizmu, osim OPG-ova, djeluju i obrti, trgovačka društva i zadruge te da je i njima potrebno omogućiti ravnopravno pružanje usluga u turizmu.
Pomoćnica ministra turizma Monika Udovičić osvrnula se na brojne novine koje se uvode Konačnim prijedlogom zakona o pružanju usluga u turizmu, a koje imaju u vidu povećanje raznolikosti i razvoja turističke ponude kao i podizanje kvalitete u pružanju turističkih usluga.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić istaknuo je važnost zaštite izvornog oblika seoskog turizma od nelojalne konkurencije, a sudionici sjednice raspravljali su i o utjecaju porezne reforme na seoska gospodarstva u kontekstu brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta koji otežavaju bavljenje seoskim turizmom, tretiranju turizma kao dopunske djelatnosti poljoprivrednih proizvođača, problemu plasmana poljoprivrednih proizvoda OPG-ova kao i problemu definicije vlastite proizvodnje, zapošljavanju za potrebe dodatnih djelatnosti, pitanju statističkog praćenja gospodarstava koji pružaju i druge usluge osim smještaja, intenziviranju promocije ruralnog turizma te različitim projektima u ruralnom turizmu koji se financiraju iz fondova EU-a.
Sudionici tematske sjednice izrazili su suglasje oko potrebe da svi organizacijski oblici poljoprivrednih gospodarstva imaju jednaka prava te da se uslijed velike količine zakonskih propisa, koji su često u koliziji, unificiraju definicije seoskog turizma.