Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir održala je u srijedu videokonferencijski sastanak s predsjednicom Odbora za poljoprivredu i prehrambenu ekonomiju mađarskog parlamenta Petrom Kovács.
Dvije predsjednice razgovarale su o izazovima koje donose predložene izmjene Zajedničke poljoprivredne politike te o sredstvima koja će nakon 2027. godine biti namijenjena njihovoj provedbi. Izražena je obostrana zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu i proizvodnju hrane, osobito visokih temperatura i suša koje smanjuju prihode poljoprivrednika.
- Uz učinkovito upravljanje klimatskim i drugim krizama, naš je prioritet smanjiti izvoz kvalitetne sirovine iz Republike Hrvatske i zadržati dodanu vrijednost u proizvodnji proizvoda višeg stupnja finalizacije, istaknula je Marijana Petir. Naglasila je da su za ostvarenje tog cilja nužni odgovarajući prerađivački, skladišni i distribucijski kapaciteti. U tom je kontekstu predstavila prijedlog Odbora za poljoprivredu da se strateška poljoprivredno-prehrambena i ribarstvena infrastruktura prepozna kao dio kritične infrastrukture te da se ulaganja u njezinu zaštitu i otpornost uključe u okvir izdvajanja država članica NATO-a do 1,5 posto BDP-a za šire obrambene i sigurnosne potrebe, uključujući civilnu pripravnost i otpornost.
Petir se osvrnula i na hrvatske programe namijenjene mladim poljoprivrednicima i ženama te program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na selu, istaknuvši njihovu važnost za generacijsku obnovu poljoprivrede i ruralnih područja. Istaknula je da je generacijska obnova jedan od ciljeva Strategije poljoprivrede do 2030. godine, koja je usmjerena i na povećanje domaće proizvodnje i dodane vrijednosti, razvoj stočarstva, voćarstva i povrćarstva, širenje navodnjavanja i trajnih nasada te jačanje prerađivačkih i distribucijskih kapaciteta.
- Naš prioritet je unaprijediti tehnike i tehnologije proizvodnje kako bismo se oduprli izazovima koje sobom nose klimatske promjene, istaknula je Petra Kovács i dodala kako se posebna pažnja poklanja upravljanju odvodnih kanala kako bi se što više raspoložive vode osiguralo za poljoprivrednu proizvodnju. Podsjetila je i da je od 4 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta koje se u Mađarskoj koristi za proizvodnju hrane, gotovo 1,5 milijuna pogođeno sušom i štetama od mraza. Dodala je i da je samo 40 posto voća i povrća koje se potroši na mađarskom tržištu domaće proizvodnje, a 60 posto dolazi iz uvoza, što u Mađarskoj smatraju velikim problemom i žele unaprijediti voćarsku i povrtlarsku proizvodnju kako bi podigli razinu samodostatnosti.
Kovács je pohvalila hrvatski program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na selu koji je uveden na inicijativu zastupnice Petir te je izvijestila o planovima za revitalizaciju i generacijsku obnovu sela, koji se provode u Mađarskoj.
Na sastanku se razgovaralo i o izazovima koje sa sobom nose trgovinski ugovori, nedostatnom interesu za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje za sektor poljoprivrede i proizvodnje hrane te je, zbog razmjene dobrih praksi i iskustava, dogovoren nastavak bilateralne suradnje.