Zagreb - U organizaciji Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održan je okrugli stol s temom „Žene koje stvaraju budućnost hrvatskog sela”, povodom Međunarodnog dana seoskih žena i Međunarodne godine žena poljoprivrednica.
Na okruglom stolu predstavljena su iskustva korištenja poljoprivrednih potpora, ulaganja u suvremene tehnologije, razvoja ruralnog turizma te proizvodnje, prerade i izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda. Raspravljalo se i o izazovima s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima te mogućnostima daljnjeg unapređenja njihova položaja.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da žene, iako obavljaju velik dio poslova u poljoprivredi, čine oko 30 posto nositelja/ica poljoprivrednih gospodarstava. Naglasila je da je, uz veće prepoznavanje njihova doprinosa, potrebno osigurati konkretne mogućnosti za gospodarsko osnaživanje, pristup zemljištu i ulaganjima te sudjelovanje u donošenju odluka.
Petir je tijekom mandata u Europskom parlamentu bila izvjestiteljica za izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima, koje je Europski parlament usvojio 2017. godine. Gotovo deset godina nakon njegova usvajanja nije doneseno novo cjelovito izvješće posvećeno toj temi što je pokazatelj raskoraka između načelnog prepoznavanja važnosti žena u poljoprivredi i konkretnih mjera kojima se njihov položaj može unaprijediti.
U Hrvatskoj su na inicijativu zastupnice Petir i Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora uvedene mjere kojima se nastoji unaprijediti položaj žena u poljoprivredi. Među njima su dodatno bodovanje žena nositeljica gospodarstava pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup te mogućnost ostvarivanja dodatnih 15 postotnih bodova potpore za žene koje su najmanje tri godine nositeljice gospodarstava, za određena ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i obnovljive izvore energije. U upravljačkim tijelima lokalnih akcijskih grupa propisana je i zastupljenost od najmanje 40 posto žena, čime se potiče njihovo sudjelovanje u odlučivanju o ruralnom razvoju.
- Sve su to konkretni koraci kojima želimo osigurati da žene imaju bolje mogućnosti za razvoj svojih gospodarstava i ostvarivanje gospodarske samostalnosti, istaknula je Petir. U okviru Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike osnovana je i Tematska radna grupa „Žene u ruralnom području”, koja se bavi osnaživanjem žena kroz razvoj poduzetničkih, digitalnih i upravljačkih vještina te poboljšanjem pristupa informacijama, financiranju i tržištu.
Petir je izdvojila i Program potpore za unaprjeđenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima, koji se provodi na temelju njezina amandmana na državni proračun. - Programom se podupiru jedinice lokalne samouprave s manje od 6 tisuća stanovnika koje su osigurale vlastita sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji. Udruživanjem državnih i lokalnih sredstava pomaže se mladim obiteljima pri kupnji, izgradnji ili obnovi kuća, a prednost imaju obitelji koje se bave poljoprivredom.
- Jer nije dovoljno nekome pomoći da kupi traktor, izgradi proizvodni objekt ili podigne nasad ako nema uvjete za kvalitetan obiteljski život, rekla je Petir i poručila da ako žena odluči ostati na selu, cijela obitelj ostaje na selu. - Unatoč ostvarenom napretku, istaknula je Petir, rad žena na selu često nije dovoljno vidljiv, njihov doprinos nije uvijek primjereno vrednovan, a brojne se žene i dalje susreću s poteškoćama u usklađivanju obiteljskih obveza, poljoprivredne proizvodnje i poslovanja te je zato važno poticati njihovo aktivno sudjelovanje u oblikovanju budućih politika ruralnog razvoja.
Predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene Katica Jerleković upozorila je da rad žena na obiteljskim gospodarstvima često nije dovoljno prepoznat ni primjereno vrednovan, iako one sudjeluju u proizvodnji, upravljanju gospodarstvima i donošenju odluka te istodobno preuzimaju velik dio obiteljskih obveza. Istaknula je potrebu za jednostavnijim postupcima ostvarivanja potpora, dostupnijim savjetovanjem, praktičnim edukacijama i pomoći pri digitalizaciji i pristupu tržištu. Posebno je naglasila da je za ostanak mladih obitelji na selu, uz mogućnosti gospodarskog razvoja, nužno osigurati dostupnost vrtića, zdravstvenih i socijalnih usluga te javnog prijevoza.
Najuzornija hrvatska seoska žena za 2026. godinu Barbara Fučec Borović predstavila je iskustva modernizacije proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu PG Fučec Josip, na kojem je zaposlena. Korištenjem potpora iz triju natječaja gospodarstvo je ulagalo u gospodarske objekte, mehanizaciju i robotsku mužnju, čime je olakšana organizacija rada i povećana učinkovitost proizvodnje. Sa suprugom razvija i zaseban OPG Agro Barbara, usmjeren na proizvodnju heljde i buča te stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću.
Iz vlastitog iskustva Fučec Borović je upozorila da korištenje potpora zahtijeva opsežnu pripremu dokumentacije i dobro poznavanje natječajnih uvjeta te istaknula potrebu za jednostavnijim administrativnim postupcima, jasnijim informacijama i dostupnijom stručnom podrškom, osobito za mlade i manja gospodarstva.
Prva pratilja izbora za najuzorniju seosku ženu Tihana Dročić, na primjeru EKO-EDU parka Jelengora predstavila je mogućnosti stvaranja dodatnih izvora prihoda kroz ruralni turizam, edukativne programe i boravak u prirodi. Naglasila je da za razvoj novih djelatnosti nisu nužne velike poljoprivredne površine, nego prepoznavanje i korištenje postojećih znanja, vještina i lokalnih posebnosti. Kao glavne izazove izdvojila je početna ulaganja, sezonalnost potražnje, nedovoljnu promociju ruralnih destinacija i infrastrukturna ograničenja. Založila se za snažnije povezivanje lokalnih proizvođača, turističkih zajednica, škola i drugih dionika, kvalitetniju promociju Slavonije te dodatne edukacije za razvoj ruralnog turizma.
Druga pratilja izbora za najuzorniju seosku ženu Ana Marija Hrust predstavila je iskustva obiteljskog gospodarstva koje se generacijama bavi poljoprivredom, a već dvadesetak godina dio proizvedenog mlijeka prerađuje i prodaje putem mljekomata i siromata. Govorila je o ulaganjima u novu modernu farmu, koja je prije godinu i pol počela s radom na novoj lokaciji, te o važnosti obiteljskog rada i inovacija. Posebno je upozorila na niske otkupne cijene mlijeka i visoku stopu PDV-a na mliječne proizvode, istaknuvši potrebu rješavanja tih problema kako bi se poboljšali uvjeti poslovanja i potaknuo ostanak mladih u poljoprivredi.
- Sve kandidatkinje izbora uzori su u svojim radnim i životnim sredinama, a iz toga proizlazi i važnost ovog izbora, rekao je član Odbora za poljoprivredu Stipan Šašlin i pri tome posebno ukazao na važnost osiguranja potpore i daljnje promocije rada Udruge uzornih hrvatskih seoskih žena, kako bi se osnažile žene na ruralnim područjima i unaprijedio njihov položaj.
Članica Odbora Dubravka Lipovac Pehar podsjetila je na multifunkcionalnu ulogu žena i dodala kako današnje žene imaju puno više obveza i odgovornosti, pa je zbog toga ženama potrebno osigurati balans između privatnog i poslovnog života. Posebno je istaknula važnost rodiljnih potpora i mjera koje provodi Ministarstva demografije, a koje pridonose donošenju odluke o proširenju obitelji.
- Rad Udruge osigurao je vidljivost ruralnih žena, a ove primjere dobrih praksi potrebno je još snažnije prezentirati u javnosti, a njihov položaj na upravljačkim funkcijama, posebno u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, potrebno je ojačati, rekao je državni tajnik Marinko Beljo i podsjetio da je u Hrvatskoj 30.033 nositeljice poljoprivrednih gospodarstava, 11.699 nositeljica samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, 521 vlasnica poljoprivrednih odbora, 919 vlasnica trgovačkih društava i 63 voditeljice poljoprivrednih zadruga.
Zamjenica ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Dragana Blazina ukazala je na važnost institucionalne potpore ženama u ruralnim područjima, a posebno je istaknula ulaganja kroz investicijske mjere 73.10. i korištenje savjetodavnih usluga kojima će se ojačati položaj žena u ruralnim područjima.
- Ideju izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu pokrenuo je pročelnik Zagrebačke županije Josip Kraljičković, a s godinama je ista prerasla na nacionalnu razinu, rekla je predstavnica Zagrebačke županije, pročelnica Gordana Županac i dodala kako žene poljoprivrednice u Zagrebačkoj županiji primaju 5 posto veću potporu. Dodala je i da je ideja prodaje mliječnih proizvoda kroz mljekomate i siromate pokrenuta s razine Zagrebačke županije, a Županija kontinuirano financijski podupire poljoprivredni sektor.
- Na važnost donošenja nacionalne strategije koja bi se odnosila na žene u ruralnim područjima, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorava, u svojim godišnjim izvješćima o radu, već desetak godina, rekla je savjetnica pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Martina Krnić, ukazavši pri tome i na važnost provođenja edukacije i informiranja žena o poduzetništvu u ruralnim područjima. Istaknula je i važnost izrade novog istraživanja koje bi se bavilo položajem žena u ruralnim područjima, a posebno pitanjima ekonomske ovisnosti žena, specifičnih potreba žena poljoprivrednica te riziku od siromaštva.
- Žene su pokretačice brojnih inicijativa koje ruralna područja čine privlačnijima za život, no ženama je potrebno osigurati dostupnost osnovnih usluga na selu, poput dječjih vrtića, dostupnosti zdravstvenih usluga i slično, rekla je predstavnica Lokalne akcijske grupe SAVA i članica Upravnog odbora LEADER mreže Hrvatske Maja Čičko, ukazavši pri tome i na važnost rada LAG-ova, ali i stabilno financiranje LEADER CLLD, osiguranje više sredstava za rad LAG-ova i FLAG-ova koji se planiraju nakon 2027. godine.
Zaključujući okrugli stol Petir je istaknula potrebu razmatranja jedinstvene platforme koja bi omogućila snažnije povezivanje seoskih žena, razmjenu iskustava, njihovu veću vidljivost i zastupanje zajedničkih interesa. - Smatram važnim da se prijedlozi iz današnje rasprave uzmu u obzir pri oblikovanju budućih mjera i programskih dokumenata, poručila je Petir te najavila da će Odbor za poljoprivredu nastaviti pratiti provedbu postojećih mjera i poticati inicijative za daljnje unapređenje položaja žena u ruralnim područjima.