.png)
Sisak – Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir otvorila je u srijedu u Sisku regionalnu konferenciju „Samodostatnost u hrani za održivu budućnost“ koju je Županijska komora Hrvatske gospodarske komore Sisak organizirala u suradnji s Županijskom komorom Otočac.
Na Konferenciji su uz predstavnike Hrvatske gospodarske komore sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, Sisačko-moslavačke županije, Agronomskog fakulteta, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te gospodarstvenici i poljoprivednici.
– Hrvatska ima sve prirodne predispozicije za proizvodnju svih vrsta hrane, za kvalitetne poljoprivredne proizvode i proizvode dodane vrijednosti, kako za domaće tržište tako i za turističku potrošnju i izvoz. Ipak, samo prirodni potencijali nisu za to dovoljni, a Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost, istaknula je Marijana Petir, rekavši kako je Hrvatska samodostatna samo u proizvodnji žitarica i uljarica, da izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode s čime ne možemo biti zadovoljni.
U tom smislu bi, kako je rekla, povećanje dodane vrijednosti sektora rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda. Sektor se treba okrenuti proizvodnji proizvoda koji su prilagođeni specifičnim potrebama kao što su svježi proizvodi, proizvodi prilagođeni potrošačima poput praktičnih proizvoda ili gastronomskih delicija te onih koji su prilagođeni tržištu što uključuje kružno biogospodarstvo, ali i oni za koje potrošači smatraju da su više kvalitete te nerijetko ostvaruju više cijene, što će poljoprivredno-prehrambenom sektoru omogućiti odmak od proizvodnje niske vrijednosti.
– Zato trebamo ulagati u preradbene kapacitete za primarne poljoprivredne proizvode, nove tehnologije proizvodnje, jačati logističke i skladišne kapacitete, prijenos znanja, poticati diversifikaciju proizvodnje i naravno prepoznavati potrebe tržišta i mogućnosti proizvođača, rekla je Petir i dodala kako hrvatski poljoprivrednici u ovom programskom razdoblju imaju na raspolaganju preko 5 milijardi eura, ali da se samim financijskim sredstvima ne mogu riješiti nagomilani problemi u poljoprivredi i ruralnom prostoru koji je izložen depopulaciji i iseljavanju.
Petir je podsjetila na Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine te nacionalne ciljeve Strategije poljoprivrede do 2030. godine, koji su najavili planirano povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna do 2030. godine, povećanje produktivnosti rada za 60 posto, udvostručenje prosječnog dohotka poljoprivrednika, smanjenje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25 posto, rast udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto i povećanje udjela mladih poljoprivrednika na 20 posto.
– S tom namjerom planirano je povećanje obujma proizvodnje u govedarstvu, svinjogojstvu i kod trajnih nasada, planirana je izgradnja regionalnih skladišno distributivnih centara, povećanje udjela proizvođača u kratkim lancima opskrbe hranom, povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi i zaposlenih u biogospodarstvu, dodatnih 25.000 hektara pod navodnjavanjem, 40-postotno povećanje pristupa novoj infrastrukturi i temeljenim uslugama na ruralnim područjima, ali i dodatna ulaganja u razmjenu znanja i inovacija, kazala je Petir i dodala kako su planirane aktivnosti prilika i mogućnost ne samo za sektor poljoprivrede, već i za ruralna područja.
Hrvatski Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike rađen je vodeći se ciljevima Strategije poljoprivrede čiji su ciljevi ambiciozni, no nisu nedostižni, a procjenjuje sa kako će za njihovu realizaciju biti potrebno uložiti 7,5 milijardi eura za hrvatske poljoprivrednike, ali i otkloniti mnogobrojne administrativne, tehničke i druge prepreke koje stoje na putu transformaciji hrvatske poljoprivrede i ostanku ljudi na hrvatskom selu. Petir je istaknula kako je potrebno prepoznati prilike za rast koje se mogu ostvariti povećanjem količine i podizanjem kvalitete proizvoda, učinkovitijim povezivanjem primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu, posebno u segmentima tržišta svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.
– U tom smislu je i Odbor za poljoprivredu predložio, a Hrvatski sabor jednoglasno podržao da se Ministarstvo poljoprivrede zaduži za izradu i usvajanje općih standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode namijenjene krajnjim potrošačima te da se ministarstva poljoprivrede i gospodarstva zaduže za prilagodbu postupaka zelene javne nabave kojima bi se osigurala minimalna zastupljenost od 20 posto ekoloških i integriranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom, rekla je Petir. Dodala je kako povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje podrazumijeva i učinkovitiju upotrebu poljoprivrednog zemljišta i upravljanje njime za što je Odbor za poljoprivredu dao niz konstruktivnih prijedloga od kojih je jedan dio i usvojen.
Petir je zaključno naglasila važnost povećanja javnih i privatnih ulaganja u uvođenje suvremenih tehnoloških rješenja i bolje upravljanje prirodnim resursima kojima Hrvatska obiluje.