Dublin - Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u ponedjeljak na Međuparlamentarnoj konferenciji „Osiguranje budućnosti poljoprivrede: od politike do prakse – generacijska obnova, žene u poljoprivredi i sigurnost hrane“, održanoj u okviru parlamentarne dimenzije irskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Petir je u Dublinu predstavila hrvatske primjere dobre prakse usmjerene na osnaživanje žena u poljoprivredi, generacijsku obnovu i očuvanje života u ruralnim područjima.
Konferencija je održana u Međunarodnoj godini žena poljoprivrednica, koju su Ujedinjeni narodi proglasili kako bi se snažnije prepoznao doprinos žena proizvodnji hrane, otpornosti poljoprivrede i održivosti ruralnih zajednica.
Položaj žena u ruralnim područjima već je godinama tema europskih rasprava. Europski parlament usvojio je 2017. godine izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima, a za koje je Marijana Petir bila izvjestiteljica. Iako su od tada provedene različite analize i pokrenute pojedine inicijative, Europski parlament još nije donio novo cjelovito izvješće posvećeno položaju žena u ruralnim područjima.
– Potpora poljoprivrednicima nije akt milosti već investicija u europsku sigurnost hrane, rekla je Verona Murphy, predsjednica irskog Parlamenta i posebno naglasila važnost i potrebu kontinuiteta europske proizvodnje sigurne, zdrave i visokokvalitetne hrane. Poljoprivreda je više od same proizvodnje i industrije, ona je postala način života, zaključila je Murphy na otvaranju Konferencije.
–Europska sigurnost opskrbe hranom izložena je rizicima zbog kojih je važno da Europska unija i nacionalni parlamenti osiguraju mladim poljoprivrednicima i ženama poljoprivrednicama jaku ruralnu infrastrukturu, dostupnost zemljištu te pristup financijskim sredstvima, obrazovanju i savjetodavnim uslugama, rekao je Aindrias Moynihan, predsjednik Odbora za poljoprivredu i hranu irskog parlamenta.
–Procjenjuje se kako bi se jedan od tri europska poljoprivrednika uskoro trebao umiroviti, što potvrđuje kako je za generacijsku obnovu europskog sela i europske poljoprivrede potrebna što žurnija koordinirana aktivnost svih razina vlasti, rekla je voditeljica Ureda povjerenika Europske komisije za poljoprivredu i hranu Ester de Lange i dodala kako je upravo zbog toga Europska komisija predložila da se u nacionalnim strateškim planovima planiraju sredstva za generacijsku obnovu.
Na poziv organizatora, Petir je sudjelovala na panelu konferencije, upozorivši da je priznanje važnosti žena u poljoprivredi prečesto ostalo deklarativno, bez cjelovitog pristupa i dovoljno konkretnih instrumenata.
Istaknula je da su države članice u prethodnom programskom razdoblju imale mogućnost uspostaviti poseban potprogram za žene u poljoprivredi, sličan programu za mlade poljoprivrednike, ali tu mogućnost nije iskoristila nijedna država članica.
Istaknula je da žene čine više od polovice radne snage u poljoprivredi, ali su samo u približno 30 posto slučajeva nositeljice poljoprivrednih gospodarstava. Iako obavljaju velik dio posla, znatno rjeđe upravljaju gospodarstvima, raspolažu zemljištem i odlučuju o ulaganjima.
–Uz proizvodnju hrane, žene čuvaju okoliš i bioraznolikost, prenose tradiciju, kulturu, jezik, identitet i vrijednosti na mlade generacije te skrbe o obitelji i lokalnoj zajednici. Zato mjere usmjerene prema ženama nisu pitanje simbolike ili ideologije, nego konkretan dio odgovora na depopulaciju, generacijsku obnovu i prehrambenu sigurnost, poručila je Petir.
Kao jedan od ključnih problema izdvojila je profesionalni status žena koje rade na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
–Hrvatska je to pitanje regulirala prije puno godina, tako da nositeljice i registrirane članice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava imaju uređen profesionalni status te mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rekla je Petir. Upozorila je da takva rješenja još nisu uspostavljena u svim državama članicama Europske unije.
–Profesionalni status temelj je priznanja rada žene, njezine socijalne sigurnosti i ekonomske samostalnosti, no ženi koja se želi baviti poljoprivredom potrebno je osigurati i pristup zemljištu, ulaganjima, znanju i procesima odlučivanja, naglasila je Petir.
Govoreći o hrvatskim primjerima dobre prakse, Petir je navela dodatno bodovanje žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup.
Ta je mogućnost uvedena na inicijativu Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, a dodatne bodove ostvaruju i mladi te lokalni poljoprivrednici.
–Prednost se na taj način daje ljudima koji na određenom prostoru žive, rade i žele dugoročno razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Za žene je ta mjera osobito važna jer im olakšava pristup zemljištu kao osnovnom preduvjetu za proizvodnju hrane, razvoj vlastitoga gospodarstva i gospodarsku samostalnost, rekla je Petir.
Kao drugi primjer izdvojila je povećani intenzitet potpore za žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava. Nacionalnim Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike omogućeno je da žene, koje su najmanje tri godine nositeljice gospodarstva, ostvare dodatnih 15 postotnih bodova potpore za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i obnovljive izvore energije.
Time im se olakšavaju modernizacija proizvodnje, nabava nove opreme i tehnologije te jačanje konkurentnosti njihovih gospodarstava.
Petir je posebno naglasila važnost uključivanja žena u tijela koja donose odluke o razvoju ruralnih područja.
U upravljačkim tijelima hrvatskih lokalnih akcijskih grupa propisana je zastupljenost od najmanje 40 posto žena.
–Žene ne trebaju biti samo korisnice pojedinih mjera, nego moraju sudjelovati i u određivanju razvojnih prioriteta svojih ruralnih zajednica, istaknula je.
U okviru Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike osnovana je i Tematska radna grupa „Žene u ruralnom području“. Njezin je rad usmjeren na razvoj poduzetničkih, digitalnih i upravljačkih vještina, financijsku pismenost, marketing, pripremu poslovnih projekata te pristup tržištu i izvorima financiranja.
–Financijske instrumente povezujemo sa znanjem i informacijama potrebnima da bi žene svoje poslovne ideje pretvorile u održiva i konkurentna poljoprivredna gospodarstva, rekla je Petir i upozorila kako poljoprivredne potpore same po sebi nisu dovoljne, žele li države članice zadržati žene, mlade ljude i obitelji u ruralnim područjima.
Kao važan hrvatski primjer predstavila je Program potpore za unaprjeđenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima, koji se provodi na temelju njezina amandmana na državni proračun. Upravo je ta mjera izazvala najveći interes sudionika konferencije.
Programom se podupiru mlade obitelji u jedinicama lokalne samouprave s manje od šest tisuća stanovnika, posebno izložene depopulaciji, koje su osigurale vlastita sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.
Udruživanjem državnih i lokalnih sredstava mladim obiteljima pomaže se pri kupnji, izgradnji ili obnovi kuće, pri čemu prednost imaju obitelji koje se bave poljoprivredom.
–Na taj način mladim obiteljima pomažemo riješiti jedno od najvažnijih životnih pitanja, prazne kuće vraćamo u funkciju stanovanja i stvaramo uvjete za generacijsku obnovu sela i poljoprivrede. To nije samo socijalna ili demografska mjera. To je i mjera poljoprivredne politike te preduvjet prehrambene sigurnosti, istaknula je Petir.
Ocijenila je da bi hrvatski model potpore stambenom zbrinjavanju mladih obitelji trebalo dodatno poduprijeti europskim sredstvima te potaknuti druge države članice da uspostave slične programe.
–Ne možemo očekivati da mladi ostanu na selu ako im nudimo samo potporu za mehanizaciju, nasad ili proizvodni objekt. Potrebni su im dom i uvjeti za kvalitetan obiteljski život. Kada žena odluči ostati živjeti na selu, ostaje cijela obitelj. Kada obitelj na selu vidi svoju budućnost, opstaju i poljoprivredno gospodarstvo i lokalna zajednica, poručila je.
Zaključno je istaknula da održivi razvoj ruralnih područja zahtijeva povezivanje profesionalnog statusa žena, pristupa zemljištu i financiranju, povoljnijih uvjeta ulaganja, obrazovanja, sudjelovanja u odlučivanju te kvalitetnih uvjeta za obiteljski život.
–To nije poseban tretman, nego prepoznavanje stvarne i višestruke uloge žena u poljoprivredi i ruralnim područjima. Bez žena nema generacijske obnove, bez obitelji nema živoga sela, a bez živoga sela nema ni dugoročne sigurnosti proizvodnje hrane, zaključila je Petir.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir susrela se na marginama Konferencije s predsjednicom irskog Parlamenta Veronom Murphy te razmijenila stajališta s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i hranu irskog Parlamenta Aindriasom Moynihanom.