Predsjednik Sabora Vladimir Šeks u New Yorku govorio o susretu s hrvatskim iseljenicima, početku pristupnih pregovora s EU i slučaju odbjeglog generala Gotovine

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks razgovarao je u petak u New Yorku s predstavnicima hrvatske zajednice o situaciji s početkom pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, ulaganjima iseljenika u hrvatsko gospodarstvo i o slučaju odbjeglog haškog optuženika Ante Gotovine.

Šeks je u protekla tri dana sudjelovao u radu Druge svjetske konferencije predsjednika parlamenata koja je održana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. U petak se u hrvatskoj misiji pri UN-u susreo s predstavnicima iseljenih Hrvata iz New Yorka na sastanku koji je bio zatvoren za novinare.

Šeks je na tiskovnoj konferenciji nakon susreta s hrvatskim novinarima rekao kako je iseljenicima izrazio optimizam i naglasio da "prema svim pokazateljima...postoje vrlo velike šanse da vrlo, vrlo brzo dođe do 
zelenog svjetla za otvaranje pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji". "U Uniji su pokazali  veliko razumijevanje za poteze koje Vlada povlači s ciljem ulaska u EU", dodao je predsjednik hrvatskog parlamenta. 

Šeks je kazao da je američke Hrvate najviše zanimalo koje mjere  hrvatska Vlada poduzima ili priprema da olakša i potakne investiranje iseljenika u hrvatsko gospodarstvo. Šeks je među te mjere ubrojao stvaranje zakonodavnog okvira koji stimulira  investicije, poput snižavanja poreznih stopa na dobit, te uklanjanje administrativnih prepreka koje otežavaju i destimuliraju ulaganja. Kao primjer je naveo i uvođenje "one stop shopa", u kojem se na jednom mjestu mogu dobiti sve potrebne dozvole za otpočinjenje posla i koji danas već funkcionira u Zagrebu i Splitu, a uskoro bi trebao i u cijeloj Hrvatskoj. 

Šeks je rekao da hrvatski iseljenici koji žele ulagati u hrvatsko gospodarstvo, kao i bilo koji drugi investitori, traže pravnu sigurnost ulaganja, brzo rješavanje problema vezanih uz investiranje te da su motivirani željom da zarade, a ne domoljubljem. Šeks je dodao da su mu iseljenici ukazali da u Hrvatskoj postoje pojedinci izvan državnih institucija i tijela vlasti koji nastoje destimulirati dolazak i investiranje hrvatskih iseljenika iz SAD-a u Hrvatsku, vođeni željom da eliminiraju poslovnu konkurenciju.

Govoreći o slučaju Gotovina, Šeks je rekao da misli da su iseljenici s razumijevanjem prihvatili činjenice da je Hrvatska inicijator osnivanja Haškog suda i prema Ustavnom zakonu obavezna s njime surađivati. Šeks je rekao da su on i premijer Ivo Sanader na obilježavanju 10. obljetnice operacije Oluja u Kninu odbacili dijelove optužnice za Gotovinu koji optužuju "cijeli hrvatski državni, vojni i policijski vrh" i da Hrvatska ne prihvaća da je Oluja bila planirani zločinački poduhvat usmjeren ka deportaciji Srba iz Hrvatske. Dodao je, međutim, da je jedino mjesto gdje se to može osporiti Den Haag i da nitko ne može biti iznad nacionalnih interesa, "bio on i najveći heroj domovinskog rata". 

U razgovoru je bilo riječi i o odnosu hrvatske Vlade prema problemima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Šeks je iseljenicima obrazložio da Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma i u okviru svojih ustavnih i međunarodnih prava i dužnosti "čini ono što je moguće" da materijalno pomogne institucije hrvatskog naroda u BiH i osigura jednakopravnost i konstitutivnost s druga dva naroda u toj zemlji.

Na rubu konferencije Šeks se susreo s predsjednikom slovenskog parlamenta Franceom Cukljatijem. Njih su dvojica postigli dogovor da predsjednici vanjskopolitičkih odbora Hrvatskog sabora i slovenskog parlamenta dogovore zajednički sastanak odbora na kojem bi bilo govora  o spornim pitanjima između Hrvatske i Slovenije, poput razgraničenja i najave Slovenije da će proglastiti ekološki i epikontinentalni pojas na Jadranu. 

Šeks je sudjelovao na konferenciji predsjednika parlamenata koju je organizirala njihova Interparlamentarna unija na kojoj se oko 150 predsjednika parlamenata založilo za jačanje uloge parlamenata u suzbijanju globalnih problema današnjice, terorizma, siromaštva i neujednačenog razvitka te u kontroli i neširenju naoružanja i promicanju i zaštiti ljudskih prava. Na konferenciji je istaknuto da parlamenti moraju biti aktivni ne samo kroz međusobnu suradnju i parlamentarnu diplomaciju nego da se moraju više uključiti u pregovore u međunarodnim organizacijama i nadzirati njihove aktivnosti kako bi pomogli da se premosti demokratski jaz u međunarodnim odnosima. (HS/Hina)
 

Autor: HS/Hina