Zagreb – U Hrvatskome saboru je u srijedu obilježena 10. obljetnica Crvene srijede, međunarodne inicijative posvećene podizanju svijesti o progonu kršćana, te ujedno i 60. obljetnica deklaracije Nostra Aetate, dokumenta Drugog vatikanskog koncila koji je postavio temelje za međureligijski dijalog i osuđivanje svake diskriminacije na temelju vjere.
Događanje je u Saboru organizirala saborska zastupnica Marijana Petir, a na njemu su nazočili uz saborske zastupnike, predstavnici vjerskih zajednica, znanstvene zajednice, državnih institucija i civilnog društva. Obilježavanje Crvene srijede pokrenula je Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji (Aid to Church in Need) i jedini je takav program obilježavanja na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj.
Pozdravljajući okupljene, zastupnica Marijana Petir je naglasila kako je cilj ovog skupa poslati snažnu poruku protiv vjerske netrpeljivosti i izraziti ljudsku i moralnu solidarnost prema svima koji danas trpe progon zbog svoje vjere – „mučenicima naših dana.“ – Cilj je informirati i potaknuti javnost, medije i donositelje odluka na dublje razumijevanje činjenice da su kršćani danas najprogonjenija vjerska skupina u svijetu, kao i na poticanje na solidarnost s onima kojima je vjerska sloboda svakodnevno ugrožena, naglasila je Petir. Podsjetila je na istraživanja koja pokazuju da je čak 380 milijuna kršćana svake godine u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere te da jedan od sedam kršćana u svijetu živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista uključuje rizik od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava pa čak i smrti.
- Naša dužnost je o tome govoriti, reagirati na takve pojave i zaustaviti ih u suradnji s međunarodnom zajednicom, naglasila je Petir. Podsjetila je kako je Vlada RH usvojila njezin amandman na proračun kojim je osiguran novac za stipendiranje mladih progonjenih kršćana s područja Afrike, Azije i Bliskog Istoka. - Hrvatski program stipendiranja omogućuje mladim kršćanima koji su progonjeni zbog svoje vjere da studiraju u Hrvatskoj, steknu znanje i vrate se u svoje zemlje kako bi doprinosili razvoju svojih zajednica, a do sada je 26 studenata dobilo stipendiju, a u tijeku je odabir treće generacije, kazala je Petir.
Osvrnula se i na 60 godina od proglašenja deklaracije Nostra Aetate, dokumenta Drugog vatikanskog koncila koji je postavio temelje za dijalog, međureligijsko razumijevanje i osuđivanje svake diskriminacije na temelju vjere. - U tom kontekstu, Crvena srijeda i Nostra Aetate dijele zajedničku poruku: zauzimanje za dostojanstvo svake osobe, slobodu savjesti i odgovornost za miran suživot među narodima i religijama, kazala je Petir.
Okupljenima se pozdravim govorom obratio državni tajnik u MVEP RH Frano Matušić koji je istaknuo da su vrijednosti koje je afirmirala Nostra Aetate danas utkane i u međunarodne okvire djelovanja, te podsjetio na ključne međunarodne dokumente koji oblikuju sustav međunarodne razvojne suradnje poput Rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda, Opće deklaracije o ljudskim pravima, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda te Agendu 2030 za održivi razvoj. Osvrnuo se na projekte Ministarstva podržavaju obrazovanje, zdravlje, osnaživanje žena i zaštitu djece, izbjeglica i raseljenih osoba te posebno one koji pomažu vjerskim zajednicama suočenima s diskriminacijom ili progonima. - Jedan od temeljnih pristupa u području međunarodne razvojne pomoći je suradnja s organizacijama civilnog društva, kazao je Matušić te istaknuo da su do sada partneri poput Isusovačke službe za izbjeglice, Centra Ignacije, humanitarne udruge Srce za Afriku i reda male braće (franjevci) i dr. proveli projekate u vrijednosti od 435 tisuća eura u Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu, u Zambiji, Boliviji, Beninu, Etiopiji, Filipinima i brojnim drugim zemljama. Posebno se osvrnuo na Program stipendiranja za mlade kršćane iz zemalja u razvoju, koji je, na inicijativu zastupnice Petir, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova razradilo i provodi u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. - Od 2021. do danas kroz program je dodijeljeno ukupno 30 stipendija studentima iz Pakistana, Sirije, Nigerije, Palestine, Indije, Južnog Sudana, Benina i Etiopije, a trenutno je u tijeku odabir novih dvadeset stipendista, kojima ćemo i dalje pružati podršku u njihovom akademskom i osobnom razvoju, kazao je Matušić.
- „Crvena srijeda“ je te boje zato jer je obojena bojom krvi, odnosno mučeništvom svih onih koji su stradali ili još uvijek stradavaju zbog svoje vjere, a na današnji dan osobito ukazujemo na to da svi trebamo podići svoj glas, ali i djelovati protiv sve učestalijeg progona kršćana u mnogim zemljama te promicati slobodu vjeroispovijesti, kazao je u svom pozdravnom obraćanju potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner. - Nenaučen mrziti, hrvatski narod svim civiliziranim modalitetima štiti ljudska prava i temeljne slobode, među koje se snažno ubrajaju i one vjerske, a Ustav Republike Hrvatske štiti prava svakog čovjeka koji odabire svoj dom baš ovdje i jamči život dostojan čovjeka, istaknuo je potpredsjednik Reiner. Osvrnuo se i na sukobe u Svetoj zemlji, te brigu za opstanak najmanje i najranjivije zajednice Bliskog istoka – kršćana, zbog čega mnogi mladi kršćani iz Svete zemlje odlučuju otići i na nekom mirnijem mjestu u svijetu nastaviti svoje obrazovanje. - Za svakog vjernika ovo mora predstavljati zabrinjavajući trend, kazao je akademik Reiner.
Uvodno izlaganje na temu "60. obljetnica Nostra Aetate: Međureligijski dijalog put mira" održao je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giorgio Lingua. - Crvena srijeda je dan kada svijet, na inicijativu njemačke organizacije Crkva u nevolji, zaklade papinskog prava, odaje počast progonjenim kršćanima i mučenicima, kako jučer tako i danas, s ciljem podizanja svijesti javnosti ne samo o progonu kršćana, nego i o kršenju vjerskih sloboda u cijelome svijetu, kazao je apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua.
Osvrnuo se na izvješće o vjerskoj slobodi koje je pripremila organizacija Crkva u nevolji, objavljeno prošlog listopada i koje je ocijenio zabrinjavajućim te na ovogodišnje Izvješće o vjerskoj slobodi u svijetu koje je objavila fondacija pontifikalnog prava, a prema kojemu je vjerska sloboda ozbiljno ograničena u 62 zemlje od njih 196, zahvaćajući približno pet milijardi četiristo milijuna osoba. Od ukupnog broja, njih 24 su klasificirane kao zemlje “progona“, a 38 kao zemlje „diskriminacije“. Kako je naglasio, gotovo dvije trećine svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima se očituju ozbiljna kršenja vjerske slobode.
- Potrebno je istaknuti da se erozija vjerske slobode proteže i na Europu i na Sjevernu Ameriku, pa je tako u 2023. godini Francuska zabilježila gotovo 1.000 napada na crkve, u Grčkoj je zabilježeno preko 600 vandalskih činova, slični napadi zabilježeni su u Španjolskoj, Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući oskvrnuće bogomolja, fizičke napade na svećenike te prekide vjerskih slavlja, kazao je mons. Lingua. Prema organizaciji Crkva u nevolji, ti su napadi odraz rastuće klime ideološke netrpeljivosti prema vjeri.
- Šezdeseta obljetnica deklaracija Dignitatis humanae i Nostra aetate Drugoga vatikanskog koncila predstavlja povijesnu prekretnicu na putu čovječanstva prema promicanju vjerske slobode, kao temeljnog aspekta ljudskog postojanja, i prema promicanju tolerancije i međureligijskog dijaloga, istaknuo je mons. Lingua. Govoreći o nastanku Deklaracije Nostra Aetate iz 1965., mons. Lingua je naglasio da se prvi put u povijesti Crkve u jednom učiteljskom dokumentu navodi da u vjerskim pitanjima sve osobe imaju pravo slijediti vlastitu savjest i da, prema tome, vjerske zajednice imaju pravo slobodno naučavati, slaviti i širiti vlastito vjerovanje. - Iako je riječ o dokumentu Katoličke Crkve, vrlo pozitivno su ga prihvatile i druge religije, koje ga često citiraju i promiču njegovo poznavanje, kazao je. Dodao je kako je nedavni sukob na Bliskom istoku, osim očitih katastrofa koja je ostavio na terenu, također otežao dijalog između različitih vjera diljem svijeta, te je ozbiljno stavio na kušnju šest desetljeća dijaloga i strpljivih pokušaja pomirenja. - Danas, suočeni s izazovima koji još uvijek predstavljaju prijetnju vjerskoj slobodi i mirnom suživotu, ovaj nam dokument pokazuje put koji je istovremeno jednostavan i zahtjevan: prepoznati u drugome, ne neprijatelja kojeg treba obratiti ili kojega se treba bojati, već suputnika u zajedničkoj potrazi za Istinom, istaknuo je mons. Lingua.
U nastavku su održana dva panela: prvi posvećen pogledu predstavnika različitih vjerskih zajednica i znanstvenika na doprinos deklaracije Nostra Aetate međureligijskom dijalogu, a drugi progonu kršćana i stanju vjerskih sloboda u svijetu.
Prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta govoreći o dokumentu Nostra Aetate je istaknuo da ovaj dokument predstavlja prekretnicu u odnosu na sve ono što je do tada bilo u Katoličkoj crkvi u odnosu na druge religije. – Ovo je poziv katolicima da više uče o drugim religijama, ali i poziv drugim vjerskim zajednicama da upoznaju kršćanstvo, rekao je prof. Tanjić. - Ovaj dan važan je i za stavljanje u fokus pitanja odgoja i obrazovanja za međureligijski suživot, jer bez poznavanja religijskih tradicija i nauka danas u svijetu dolazi do mnoštva nesporazuma. Kao drugu važnu poruku ovog dokumenta istaknuo je otvorenost za dijalog, istaknuvši i značaj treće dimenzije, a to je dimenzija svjedočanstva o vlastitoj vjeri i religijskoj tradiciji.
Zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani govorio je iz islamske perspektive o značaju deklaracije Nostra Aetate kao povijesne prekretnice u odnosima između muslimanskog i kršćanskog svijeta te njezinoj trajnoj vrijednosti za međureligijski dijalog, uzajamno uvažavanje i izgradnju mira.
Luciano Moše Prelević, glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj osvrnuo se na Deklaraciju Nostra Aetate iz židovske perspektive. U svojem obraćanju posebno je istaknuo kako bi trebalo raditi ne samo na podizanju svijesti, nego što više djelovati. I on je istaknuo važnost dijaloga, ali i međusobne edukacije.
Pročelnik Katedre fundamentalne teologije s Katoličkog bogoslovnog fakultet izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač kazao je kako je Drugi Vatikanski koncil ovom deklaracijom otvorio novu eru jer se službeno prvi puta progovara o drugim vjerskim tradicijama i postavlja dijalog u srce svoga poslanja. - Time je Crkva odvažno napustila stav radikalne isključivosti i neprijateljstva prema drugim religijama, kojeg je držala preko 1500 godina. Nakon Drugog vatikanskog koncila međureligijski dijalog je postao sastavni dio naučavanja i evangelizacijskoga poslanja Katoličke crkve.
Na ključnu ulogu Nostra Aetate i hrvatskoga kardinala Franje Šepera u međureligijskom dijalogu i obnovi kršćansko-židovskih odnosa govorio je izv. prof. dr. sc. Boris Havel, profesor na Fakultetu političkih znanosti i stručnjak za Bliski istok. - Donošenje deklaracije Nostra Aetate označilo je povratak na evanđeosko i novozavjetno shvaćanje Izraela i židovskog naroda, istaknuo je. Podsjetio je da je kardinal Franjo Šeper prvi visoki crkveni dužnosnik u povijesti Crkve koji je službeno pozvao Crkvu na povratak na načela Evanđelja u teološkom shvaćanju židovskog naroda.
Najavljujući nigerijsku stipendisticu Aminu Sa´idu Shu` aibu, Marijana Petir je podsjetila da je prema istraživanju Open Doorsa u Nigeriji zbog njihove vjere ubijeno više kršćana nego u ostatku svijeta zajedno te dodala da je više od 16,2 milijuna kršćana u subsaharskoj Africi, među kojima su mnogi iz Nigerije, protjerano nasiljem i sukobima, a milijuni sada žive u raseljeničkim kampovima.
- Velika mi je čast što mogu govoriti u zemlji koja cijeni slobodu, vjeru i mir, i koja danas, kroz Crvenu srijedu, pokazuje da ne zaboravlja one koji trpe, i one koji vjeruju, čak i kada ih svijet ne čuje, kazala je na početku svojeg obraćanja Amina Sa´idu Shu` aibu. Ukratko je predstavila sebe, svoj težak život i uvjete u kojima mladi kršćani žive u Nigeriji boreći se za svoju vjeru, suočeni s terorizmom i nasiljem. Dobivanjem hrvatske stipendije, kako je kazala, dana joj je priliku da promjeni svoj život i poručila svima onima koji gube nadu: „Nikada ne odustajte. Nikada ne gubite vjeru. Svjetlo uvijek pobjeđuje tamu.“
O progonu kršćana i stanju vjerskih sloboda u svijetu govorilo se na drugom panelu, gdje su se govornici osvrnuli i na šutnju međunarodnih institucija, medija i donositelja odluka o ovim pojavama.
Tajnik Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije mons. dr. Vladimir Dugalić, na temelju najnovijih europskih istraživanja govorio je o porastu netolerancije i zločina iz mržnje prema kršćanima te o izazovima koje takvi trendovi predstavljaju za očuvanje vjerskih sloboda i demokratskih vrijednosti u Europi. Iznio je podatke izvješća Opservatorija za netoleranciju i diskriminaciju kršćana u Europi (OIDAC Europe) sa sjedištem u Beču koje naglašava uznemirujući porast zločina iz mržnje protiv kršćana na kontinentu, pa je tako u 2023. zabilježeno 2.444 incidenta u 35 europskih zemalja.
Pastor Vatroslav Župančić, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije “Open Doors” predstavio je trenutnu situaciju progona kršćana u svijetu, s naglaskom na alarmantne podatke iz Afrike i Azije, te govorio o važnosti solidarnosti i međunarodne potpore vjernicima suočenima s vjerskim progonima.
Na suvremene oblike progona kršćana diljem svijeta osvrnuo se u svojem izlaganju Kirko Velinski, protojerej stavrofor Makedonske pravoslavne crkve te govorio o svjedočenju vjere unatoč pritiscima i nasilju, ali i o odgovornosti slobodnih zajednica da budu glas onih koji ne mogu govoriti.
Kancelar Križevačke eparhije, Grkokatoličke crkve đakon Livio Marijan, istaknuo je izazove s kojima se suočavaju autohtone crkve, potrebu za međunarodnom podrškom i važnost očuvanja njihovog duhovnog, kulturnog i povijesnog naslijeđa. Govorio je o teškom stanju kršćana na Bliskom istoku, posebno Libanonu, Siriji i Izraelu, velikom i neprestanom smanjenju vjernika zbog progona, nemira, ratnih događanja, nesposobnosti tamnošnjih vlasti da se osigura mir, a ne dolazi niti nikakva podrška Zapada. – Ove zajednice žele da se zapadne zemlje za njih zauzmu, no stanje se prešućuju u medijima. Nestanak ovih drevnih kršćanskih crkava, bila bi nesaglediva šteta za povijest i kršćanstvo, kazao je đakon Livio Marijan.
O kompleksnim političkim, religijskim, kulturološkim i ideološkim preduvjetima koji danas dovode do progona kršćana u svijetu, uključujući i paradoks ideološkog progona unutar tradicionalno kršćanskih društava govorio je doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, pročelnik Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije, Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
U raspravi koja je uslijedila, izv. prof. dr.sc. Saša Horvat iz Laboratorija za slobodu vjeroispovijesti (Laboratory of Religious Freedom) kazao je kako u Europi postoje prijetnje slobodi vjeroispovijesti (FoRB) koje nisu uvijek vidljive u svojoj agresivnosti, a raste i govor mržnje koji je danas osnažen društvenim mrežama. Nadalje je istaknuo kako se na vjernike vrši kontinuirani pritisak i strah koji ih dovodi do autocenzure. S druge strane, istaknuo je, religija pridonosi stabilnosti društva jer potiče društvenu koheziju i zajedništvo, osnažuje suživot i izgrađuje zajednicu.
P. Zvonimir Marinović govorio je o radu Isusovačke službe za izbjeglice (Jesuit Refugee Service), jedine crkvene organizacije u Hrvatskoj specijalizirane za brigu o izbjeglicama i prisilno raseljenim osobama koja prati i zagovara njihove potrebe i prava kako bi ih se osnažilo na njihovom putu integracije te im pružilo priliku da sami odrede vlastitu budućnost. - Isusovci su od svojih početaka bili misionarski red, i sve do danas se ističu po svojoj inkluzivnosti i interkulturalnosti, istaknuo je p. Marinović.
U zaključnom dijelu rasprave doc. dr. sc. Dan Đaković, prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu govoreći o Deklaraciji i obilježavanju Crvene srijede istaknuo je vrijednosti koje promiče dokument, a to je bratsko postupanje prema svakoj osobi stvorenoj na sliku Božju te njegovanje dijaloga, ne kao taktike i pokušaja da pridobijemo drugoga za svoje, već kroz preobrazbu srca, kao što je i rekao prigodom obilježavanja 60. g. Deklaracije papa Lav XIV. - Ovaj skup je i poziv na zajedničku odgovornost i crkvene i vjerske zajednice, politike i akademske zajednice, da se nastavi putem kojim vodi Nostra Aetate, kazao je prodekan Đaković.
Organizatorica obilježavanja Crvene srijede u Hrvatskom saboru zastupnica Marijana Petir završno je još jednom istaknula koliko je važno promicati slobodu vjerovanja kao temeljnog ljudskog prava, doprinositi međureligijskom dijalogu, te koliko je važan dijalog i tolerancija da bi uspostavili mir i solidarnost. - Današnja izlaganja i svjedočanstvo mlade stipendistice iz Nigerije pokazali da vjera i sloboda savjesti nisu samo osobna prava, već temelj društvene odgovornosti i globalne solidarnosti. - Naša je dužnost čuvati te vrijednosti, promicati dijalog i konkretno pomagati onima koji su progonjeni zbog svoje vjere, kazala je Petir.
Snimka obilježavanja Crvene srijede dostupna je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=ImqN7uX5gEY