.png)
Zagreb – Predsjednica odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je na zajedničkoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog drvnog klastera i hrvatske Udruge biomase CROBIOM.
– Premda šumarstvo nije u nadležnosti Europske unije već država članica, Unija itekako vodi računa o usklađivanju smjernica u sektoru šumarstva i na šumi baziranih industrija s drugim politikama Unije jer je svjesna značaja multifunkcionalne uloge šuma. Želja je EU da se šume iskoriste u punom potencijalu i da se istovremeno osigura održivo upravljanje s ciljem zaštite biološke raznolikosti i očuvanja općekorisnih funkcija šuma, rekla je Petir. Predsjednica odbora za poljoprivredu je istaknula kako je održivo upravljanje šumama ključno u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti do čega dovode sve učestalije krčenje šuma, nesmotrena ljudska aktivnost i elementarne nepogode te rekla kako poslovanje drvnog sektora ovisi o održivosti sirovine koju pružaju šume.
Na razini EU postavljeni su i pravno obvezujući ciljevi vezani uz udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije, kao što je i kroz razne mjere financiran razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma. Petir je rekla da Europska unija podupire zelenu javnu nabavu kojom se može potaknuti potražnja za drvom proizvedenim na održiv način. –Naš cilj mora biti korištenje domaće sirovine u stvaranju finalnog proizvoda te snažnija potpora korištenju proizvoda od drva u svim sektorima. Pozitivni čimbenici sektora prerade drva su veliki prerađivački potencijal, kvalitetna, certificirana i dostupna sirovinska osnova, izvozna orijentiranost gotovih proizvoda, iskustvo i tradicija, kadrovi, postojanje izvrsnog potencijala rasta i to moramo iskoristiti na pametan način, istaknula je Petir.
Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera naglasio je kako je za daljnji razvoj i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima velika važnost na šumskom sektoru. Kavran je rekao kako aktivnosti koje proizlaze iz europskog Zelenog plana i novog okvira Zajedničke poljoprivredne politike pružaju priliku za to i za jačanje dodane vrijednosti šuma koju je potrebno pametno iskoristiti.
Istaknuta je važnost činjenice kako je zastupnica Petir na europskoj razini izborila izuzeće za Hrvatsku u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF. Kako je rečeno time je Hrvatska prvi put u jednom od europskih propisa dobila izuzeće kojim se omogućava da svoju referentnu razinu za šume izračunavamo uzimajući u obzir okupaciju dijela hrvatskog teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na našem teritoriju.
Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 posto etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, a Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.
Razgovaralo se i o važnosti razminiranja šumskih i poljoprivrednih područja te je rečeno kako je Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske dogovorena i tzv. minska omotnica. Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa zajedničke poljoprivredne politike osigurana je posebna omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura. Rečeno je kako Hrvatska još danas ima oko 425 km2 minski sumnjivih površina od kojih je 38 000 ha čine površine pod šumama te da je potrebno 459 milijuna eura da se posao razminiranja dovrši do 2026. godine. Istaknuto je kako je od 1998. do 2018. godine u čišćenje Hrvatske od mina uloženo čak 727,3 milijuna eura od čega je najviše novca potrošeno iz državnog proračuna, a radi se o iznosu od 417 milijuna eura.
Pitanje razminiranja Hrvatske i potpore EU za tu aktivnost zastupnica Petir stavila je u fokus EU politika kada je dovela Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta u Hrvatsku, a koji se tada sastao i s predstavnicima Hrvatskog drvnog klastera, te je potom zatražila od Komisije da se ispoštuje puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina. Povjerenik za poljoprivredu izrazio je spremnost Komisije da pomogne u razminiranju šumskih površina u Hrvatskoj ukoliko hrvatska Vlada u okviru budućeg strateškog plana navede razminiranje šuma kao prioritet kako bi se to pitanje kroz sljedećih 6-7 godina riješilo.
Europska udruga državnih šuma (EUSTAFOR), na prijedlog Hrvatskog drvnog klastera, prepoznajući rad zastupnice Petir u Europskom parlamentu i njen doprinos u raspravama oko rješavanja problema razminiravanja šuma u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, tretiranja biomase kroz regulativu o obnovljivim izvorima energije, te uporabe i korištenja šumskog zemljišta, nominirala ju je za nagradu za najbolju europarlamentarku u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva (MEP Award) tzv. EU Oscara, kojeg je Petir 2019. godine osvojila u ozbiljnoj konkurenciji.