.png)
Zagreb – Predstavnici parlamenata regije Zapadnog Balkana – Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije – koji su ujedno članovi zelenih parlamentarnih grupa, borave u višednevnom studijskom posjetu Hrvatskoj kako bi se upoznali s najboljim praksama Hrvatske u području energetske tranzicije, održivog prometa i zaštite klime.
U okviru posjeta, koji je organiziran u suradnji s Njemačkim društvom za međunarodnu suradnju (GIZ) i Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), skupina gostujućih parlamentaraca u četvrtak se sastala sa članovima saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
– Suzbiti ovisnost o fosilnim gorivima, jačati mrežu željezničkog prometa i razvoj politika o zelenoj infrastrukturi na razini gradova tri su ključne točke zelene tranzicije, uvodno je istaknula Sandra Benčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, dodavši kako se zelena tranzicija ne može realizirati bez suradnje sa susjedima i zemljama u okruženju.
Zastupnike iz Bosne i Hercegovine Sašu Magazinovića i Branislava Borenovića najviše zabrinjava nedostatak uzajamnog povjerenja među susjednim zemljama te slaba komunikacija gorućih ekoloških pitanja prema građanima. – Građani ne znaju da dekarbonizacija implicira zabranu fosilnih goriva, zatvaranje termoelektrane te gubitak radnih mjesta. Potrebna nam je iskrena komunikacija u interesu naših naroda, kazao je Borenović.
HDZ-ov zastupnik Jure Brkan uvjeren je kako otvoreni dijalog doprinosi dobrim odnosima i pozvao na primjenu dobrih europskih praksi u području zelene tranzicije.
– Iz krize nitko ne izlazi isti. Izlazimo bolji ili gori – to ovisi o nama pojedinačno. Imamo jednu zemlju na kojoj živimo i sebično je razmišljati samo o vlastitoj kući i ne razmišljati o tome što ćemo ostaviti svojoj djeci. Stoga trebamo razgovarati međusobno, izlaziti na teren, razgovarati s građanima, jer svaka promjena počinje od „malog čovjeka“, nadovezao se zastupnik MOST-a Marin Miletić. Kako fokus na „malom čovjeku“ nedostaje, složila se zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović, naglasivši kako je, primjerice, u Hrvatskoj u pogledu obnovljivih izvora energije (OIE) na nacionalnoj razini prevelika pažnja dana velikim investitorima, umjesto HEP-u, te je dodala kako je slika ulaganja u OIE na lokalnoj razini ipak buno bolja. – Prijelaz na obnovljive izvore nije niti brz niti lagan, treba nam optimalni „miks“ kako bismo održali energetsku stabilnost i osigurali egzistencijalne uvjete svojim građanima, zaključila Ahmetović.
Sjeverna Makedonija uskladila je svoje zakonodavstvo s europskim propisima u području energetike i sada je u fazi njegove implementacije, kada se susreće s novim izazovima, kao što je definiranje modela fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i dilemom između javnih i privatnih izvora financiranja projekata, kazala je makedonska zastupnica i potpredsjednica Odbora za promet, veze i ekologiju Maja Morachanin. – Ne smijemo sve prepustiti privatnim investicijama, država mora sačuvati svoje izvore i svoje poljoprivredne površine, stoga favoriziramo „brownfield“ investicije, odgovorila je Benčić te, unatoč operativnim slabostima, kao dobro funkcionirajući i financijski izdašan u kontekstu energetske obnove zgrada navela hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je pod kontrolom države.
Predsjednica kosovskog Odbora za okoliš, hranu, poljoprivredu, planiranje i razvoj Fitore Pacolli Dalipi najavila je organizaciju triju konferencija na temu posljedica klimatskih promjena i pozvala sve sudionike sastanka na sudjelovanje. – Moramo razgovarati u regiji, nemamo više izvora vode, što će biti s hidroelektranama za deset godina, što je s plinom koji ne bi trebalo promatrati kao zeleni energent, sve je prisutnija pojava degradacije zemljišta i njegovog pretvaranja u građevinsko zemljište. Vjerujem da parlamentarci mogu odigrati važnu ulogu u procesu zelene tranzicije, kazala je Pacolli Dalipi.
Jasmina Karanac, zastupnica srbijanske Skupštine, izrazila je zadovoljstvo porastom ekološke svijesti među građanima Srbije, makar uslijed različitih nepovoljnih okolnosti, zbog čega je posredno došlo i do udvostručenja proračunskih sredstava u području zaštite okoliša.
– Osnovan je i fond za energetsku učinkovitost, a Zelena koalicija osvojila je čak 13 zastupničkih mandata na proteklim izborima početkom travnja, rekla je Karanac i dodala kako se u okolnostima rata u Ukrajini, pandemije Covida-19 i klimatske krize kao ključno nameće pitanje ostvarivanje uravnoteženog odnosa između energetske stabilnosti i zdravlja građana.
Sažimajući rasprave sudionika, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode kazala je kako rat i pandemija ne smiju biti izgovorom za obustavu borbe protiv klimatskih promjena. – Zelenu tranziciju moramo nastaviti neovisno o bilo kojoj drugoj krizi koja se može pojaviti. Ne postoji dobro vrijeme za obustavu korištenja ugljena, no klimatske promjene neće nestati same od sebe. Jednako tako je bitno da zemlje u okruženju usklade dinamiku napuštanja ugljena kako bi se do 2050. postigla karbonska neutralnost, kazala je Benčić koja smatra kako bi po pitanju jačanja uzajamnog povjerenja zemalja u regiji bilo dobro započeti dijalog oko specifičnih pitanja, koji može uroditi konkretnim rješenjima.
– Krenimo s manjim, konkretnim pitanjima na kojima se gradi povjerenje, pozvala je Benčić prisutne kolege i zaključila prvi sastanak „zelenih“ parlamentaraca regije Zapadnog Balkana.