Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 7. i 8. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o elektroničnom novcu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 288, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018. godine.
 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Direktiva o platnim uslugama na unutarnjem tržištu izmijenila Direktivu o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac bilo je potrebno izraditi novi Zakon o elektroničkom novcu. Elektronički novac je pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju. U praksi Republike Hrvatske, pa i Europske unije, elektronički novac nije jako raširen i predstavlja mali udio u ukupnim plaćanjima. Na primjeru Republike Hrvatske, elektronički novac u praksi uključuju prije uplaćene platne kartice koje izdaju banke i kartične kuće (primjerice poklon kartice banaka). Potrošač može doći u banku u kojoj nema račun te kupiti poklon karticu banke na način da uplati npr. 100 kuna. Među ostalim je elektronički novac plaćanja roba i usluga putem mobilnih telefona kada vlasnik telefona svoju uslugu mobilnom operateru plaća putem unaprijed kupljenog bona. Primjer je SMS poruka s kojom se podmiruje trošak fizičkih roba i usluga kao što je iznajmljivanje bicikla, kupnja bezalkoholnih pića na automatima itd., dok će kupnja digitalnih roba i usluga kao što su npr. preuzimanje videa, glazbe i igara ili plaćanje parkinga biti elektronički novac po određenim uvjetima. Uvedeni su dodatni zahtjevi za licenciranje koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja (npr. provedba detaljne procjena rizika povezanih s izdavanjem elektroničkog novca i platnim uslugama i opis kontrola sigurnosti i mjera za ovladavanje rizicima), a s kojim će se morati uskladiti i postojeće institucije za elektronički novac (u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona).  Također su pri prekograničnom izdavanju elektroničkog novca dane veće ovlasti nadležnom tijelu države članice domaćina, pa je tako omogućeno da Hrvatska narodna banka može od institucija za elektronički novac iz druge države članice koje posluju u Republici Hrvatskoj preko podružnice tražiti dostavljanje izvješća. Osim toga, u iznimnim situacijama koje zahtijevaju hitno djelovanje omogućeno je da Hrvatska narodna banka može poduzeti preventivne mjere ako je to potrebno radi hitne zaštite imatelja elektroničkog novca ili korisnika platnih usluga u Republici Hrvatskoj od ozbiljne prijetnje njihovim zajedničkim interesima. Među ostalim su detaljno uređene male institucije za elektronični novac. „Institucije za elektronički novac pod izuzećem“ su preimenovane u „male institucije za elektronički novac“. Međutim, statusno se radi o istim institucijama za elektronički novac čije je poslovanje i dalje ograničeno na Republiku Hrvatsku, jedino što su djelomično izmijenjeni zahtjevi za njihovo osnivanje i poslovanje. Uvedene su sljedeće novosti:  smiju pružati i platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca te smiju obavljati i druge djelatnosti, inicijalni kapital iznosi najmanje 900.000,00 kuna (do sada 260.000,00 kuna), ukinuto je ograničenje pohranjenog iznosa, prosječni neiskorišteni elektronički novac male institucije ne smije premašiti iznos od 2.000.000,00 kuna i prosječna mjesečna ukupna vrijednost platnih transakcija koje je mala institucija izvršila u posljednjih 12 mjeseci (uključujući i platne transakcije izvršene preko njezinih zastupnika), ne smije premašiti iznos od 7.500.000,00 kuna. Kao u Prijedlogu zakonu u platnom prometu  uvedena je odredba da je na prigovor potrošača izdavatelj elektroničkog novca obvezan odgovoriti u roku od 10 dana, a iznimno u roku od 35 dana.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

                                 
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o električnom novcu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
                                                       
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.