Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 30. rujna 2025. raspravio je o Izvješću o radu policije u 2024. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada RH, aktom od 12. lipnja 2025., a Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja uvodno je rekla da je Izvješće podijeljeno na deset poglavlja, te naglasila da je, sukladno preporukama Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, struktura dopunjena trima novim cjelinama o suzbijanju međuvršnjačkog nasilja, kibernetičkoj sigurnosti i kibernetičkom kriminalu, te radu Prihvatnog centra za strance Ježevo i Tranzitno-prihvatnih centara za strance u Tovarniku i Trilju. Istaknula je da je, prema relevantnim međunarodnim indeksima, Hrvatska drugu godinu zaredom proglašena najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje te da prema Globalnom indeksu mira (Global Peace Index) zauzima 15. mjesto među 163 zemlje svijeta po kriteriju sigurnosti i miroljubivosti. Posebno je naglasila važnost suradnje koju policija ostvaruje s drugim državnim tijelima, institucijama, lokalnom zajednicom i organizacijama civilnog društva radi senzibiliziranja, informiranja i educiranja različitih ciljnih skupina, uz fokus na zaštitu ranjivih društvenih skupina (djece, osoba s invaliditetom i starijih osoba) i sprječavanje nasilja nad ženama kroz aktivnosti projekta „Lily“ i obilježavanja Međunarodnog i Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. U području zaštite djece i obitelji tijekom 2024. godine zabilježeno je 12.037 kaznenih djela na štetu djece i obitelji, što predstavlja porast od 4,3 % u odnosu na prethodnu godinu, a uz istodobni pad prekršaja to upućuje na snažniju kaznenopravnu zaštitu, veću osviještenost i bolju prepoznatljivost ovih djela. Istaknuto je da je ukupni koeficijent razriješenosti svih kaznenih djela petu godinu zaredom iznad 70 %, dok je razriješenost kaznenih djela na štetu djece i obitelji dosegnula 99,6 %. U kontekstu migracija navedeno je da je u 2024. broj nezakonitih prelazaka državne granice manji za 58 % u odnosu na prethodnu godinu, uz to da je oko 70 % migranata podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu, pri čemu su uočene i zlouporabe sustava. Unatoč manjem broju migranata, policija je otkrila ukupno 1.664 kaznena djela krijumčarenja ljudi, što je 11 % više nego prethodne godine.
Pučka pravobraniteljica pohvalila je uvrštavanje podataka o prihvatnim centrima u Izvješće te pokazala rezultate anonimne ankete u Prihvatnom centru za strance Ježevo i Tranzitno-prihvatnim centrima Tovarnik i Trilj, prema kojima se dio migranata i dalje suočava s nedostatkom informacija o pravu na azil i mogućnostima njegova traženja. Prema navedenim podacima, u Prihvatnom centru Trilj 77,8 % ispitanih izjavilo je da nisu bili informirani o pravu na traženje međunarodne zaštite, a više od 90 % da im ta mogućnost nije bila ponuđena, dok su slični nalazi zabilježeni i u Prihvatnom centru Tovarnik. S druge strane, u Prihvatnom centru Ježevo 17 % anketiranih navelo je da im je onemogućeno pravo traženja azila, a 52 % da nisu informirani, što upućuje na potrebu unaprjeđenja postupaka kako bi svi migranti bili upoznati sa svojim pravima u skladu s međunarodnim i domaćim propisima. Pravobraniteljica je istaknula porast napada na policijske službenike (57 u 2024., pet više nego 2023.) te porast uporabe sile od strane policijskih službenika za 19,3 %, uz napomenu da su u dva slučaja uporabe sredstava prisile nastupile smrti. Posebno je upozorila na nužnost povećane pažnje pri postupanju prema osobama s duševnim smetnjama te postavila pitanja o poduzetim mjerama vezano uz smještajne uvjete u pritvorskim jedinicama i ostvarivanje prava policijskih službenika koji istodobno rade kao zatvorski nadzornici i kao djelatnici Operativno-komunikacijskih centara i zaprimaju prijave.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je zabrinutost zbog dugoročnog porasta kaznenih djela tjelesne ozljede i prijetnje na štetu članova obitelji i bliskih osoba, pri čemu su tjelesne ozljede porasle za oko 276 %, a prijetnje za oko 186 %, što upozorava na porast težih kaznenih djela nasilja u privatnoj sferi i zahtijeva snažniji sustavni odgovor. Upozorio je i da kaznena djela nasilja u obitelji premašuju broj prekršaja nasilja u obitelji, uz porast kaznenih prijava i istodobni pad prekršaja. Podsjetio je na standarde međunarodnih instrumenata za suzbijanje nasilja nad ženama, koji operativno počivaju na četirima komplementarnim stupovima – prevenciji, zaštiti žrtava, progonu počinitelja i koordiniranim javnim politikama – uz naglasak da, osim represije, postoji značajan prostor za napredak u prevenciji, ranom otkrivanju i kontinuiranoj, međuresorno koordiniranoj podršci žrtvama. Posebno je upozorio na rodno uvjetovano nasilje u kibernetičkom prostoru zbog rasta i sofisticiranosti kibernetičkih kaznenih djela te prekogranične i anonimne prirode online napada, što nalaže bržu prilagodbu praksi i kapaciteta kaznenog progona i zaštite žrtava u digitalnim oblicima nasilja. Istaknuo je dobru suradnju s policijom u edukaciji i podizanju svijesti putem preventivnih programa i kampanja te kroz rad 216 lokalnih i regionalnih vijeća za prevenciju.
Članovi Odbora pohvalili su brojne edukativne i druge programe usmjerene na borbu protiv nasilja, uključujući „Živim život bez nasilja“, projekt „Lily“ s aktivnostima obilježavanja Međunarodnog i Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, „Zajedno protiv govora mržnje“, „Sigurnost i zaštita djece na internetu i društvenim mrežama“, „Imam izbor“ i „Podrška žrtvama kaznenih djela i prekršaja“, te su istaknuli važnost djelovanja 216 lokalnih i regionalnih vijeća za prevenciju, kao i činjenicu da na lokalnoj i regionalnoj razini djeluje 216 Vijeća za prevenciju s ciljem stvaranja sigurnijeg okruženja i suzbijanja nasilja.
U raspravi je istaknuto da je s jedne strane zabilježen pad prijavljenih zločina iz mržnje u 2024. u odnosu na 2023., ali je istodobno porastao broj napada na strane radnike, uz istaknuto pitanje „tamne brojke“ budući da policijska statistika nužno ne obuhvaća dio djela koja ostaju neprijavljena ili neotkrivena, pa je upitno je li pad stvaran ili ga prikrivaju neprijavljena djela. Najčešći motiv ostaje nacionalno i etničko podrijetlo, a rast se bilježi kod djela motiviranih rasnom pripadnošću, ponajprije kroz napade na strane radnike.
U raspravi je naglašeno je da se moraju poštovati međunarodni standardi zaštite ljudskih prava koje upućuju nadležna međunarodna tijela, posebno u pogledu navoda o prekomjernoj uporabi sile pri pushbackovima, te da se praksa treba uskladiti s relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava; istodobno je upozoreno da u Izvješću nedostaju upućivanja na preporuke i primjedbe ovih institucija te je predloženo da iduće Izvješće sadrži posebno poglavlje u kojem će biti obrađene preporuke Pučke pravobraniteljice i Europskog povjerenika za ljudska prava, kao i drugih nadzornih mehanizama, uz pregled poduzetih i planiranih mjera radi njihova izvršenja.
U raspravi je naglašeno da je zabilježen porast kriminaliteta maloljetnika od 19,4 % u 2024. u odnosu na 2023. (2.944 kaznenih djela djece i maloljetnika), što upućuje na potrebu snažnijih, mjerljivih preventivnih intervencija usmjerenih na najmlađu populaciju i njihovu okolinu. Istaknuto je i da kaznenopravna zaštita djece i obitelji u desetogodišnjem razdoblju bilježi porast od 167,25 % (s 1.056 kaznenih djela u 2015. na 3.167 u 2024.), uz kontinuirani rast kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece, što zahtijeva jačanje ranog otkrivanja, podrške žrtvama i koordiniranih mjera zaštite. Pohvaljena je efikasnost policije, uz petu godinu zaredom koeficijent razriješenosti ukupnih kaznenih djela je iznad 70 % te razriješenost kaznenih djela protiv života i tijela je iznad 96 % i 100 % kod ubojstava, ali je istaknuto da preventivne mjere još nemaju dovoljan učinak te se postupanja pretežito aktiviraju nakon počinjenja djela, zbog čega je potrebno ojačati primarnu i sekundarnu prevenciju.
Posebnu zabrinutost predstavlja kibernetički prostor i društvene mreže, uz rast kibernetičkih kaznenih djela i širenje govora mržnje i štetnih sadržaja, pa je predloženo jačanje kapaciteta za digitalne istrage i prevenciju. Predloženo je i da se, uz postojeće preventivne kampanje, provede sustavna analiza kibernetičkog prostora te učinaka sustava umjetne inteligencije na tokove informacija, formiranje stavova i ponašanja, uključivo rizike mogućeg nesuglasja s ustavnim poretkom i temeljnim pravima, uz oslonac na nacionalne i europske strateške dokumente kibernetičke sigurnosti.
Predstavnica predlagatelja složila se s navodima o zabrinjavajućim trendovima u području međuvršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije te istaknula da policija ne može biti zamjena za obitelj i da se ovi problemi ne mogu rješavati isključivo kroz represivni sustav. Istaknula je da se unutar Europske unije mijenjaju politike u području azila u kontekstu novog Pakta o migracijama i azilu te recentnih sigurnosnih izazova u državama članicama, naglasivši pritom da se takvi sigurnosni incidenti nisu događali u Republici Hrvatskoj. Upozorila je na brojne zlouporabe sustava od strane osoba kojima je zabranjen ulazak u Europsku uniju te na prijevare u postupcima, uz napomenu da Hrvatska ne dopušta ugrozu javne sigurnosti, vodeći pritom računa da se pravima migranata ne nanosi šteta i da postupanje ostaje usklađeno s europskim pravnim okvirom i nacionalnim strateškim dokumentima u području azila i migracija
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu policije u 2024. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac