Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 23. rujna 2026. godine raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2026. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo te je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila je Izvješće o radu za 2025. godinu, istaknuvši da ono daje pregled stanja ravnopravnosti spolova i diskriminacije u Hrvatskoj. Tijekom godine institucija je postupala u 2.264 predmeta, što predstavlja porast od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Žene su činile 74% podnositelja pritužbi, a najčešća osnova diskriminacije i dalje je bio spol. Najviše pritužbi odnosilo se na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti. Pravobraniteljica je tijekom postupanja izdala 2.226 preporuka, upozorenja i prijedloga, pri čemu su nadležna tijela prihvatila 92,3% preporuka. Istodobno su podnesene prijave zbog sumnje na kaznena djela i prekršaje u slučajevima utvrđenih povreda prava.
Izvješće bilježi određene pozitivne pomake, poput veće zaposlenosti žena, smanjenja rodnog jaza u plaćama i mirovinama te veće zastupljenosti žena na upravljačkim položajima. Međutim, žene se i dalje suočavaju s preprekama povezanima s trudnoćom, majčinstvom, povratkom na posao nakon roditeljskog dopusta i nesigurnim oblicima rada.
Posebna pozornost posvećena je rodno uvjetovanom nasilju. Iako je zabilježen pad pojedinih oblika obiteljskog nasilja, broj kaznenih djela silovanja raste, a femicid ostaje ozbiljan društveni problem. Naglašena je potreba za preventivnim djelovanjem, edukacijom i jačanjem sustava zaštite žrtava.
U području roditeljske skrbi građani su najčešće ukazivali na poteškoće u komunikaciji s institucijama i postupcima vezanima uz roditeljsku skrb i uzdržavanje djece. Kao pozitivan trend istaknut je porast broja očeva koji koriste očinski i roditeljski dopust.
Pravobraniteljica je provodila brojne edukativne aktivnosti, ali je upozorila da su u obrazovnom sustavu i dalje prisutni rodni stereotipi te nedovoljna informiranost mladih o spolnom i reproduktivnom zdravlju. Izvješće također upozorava na prisutnost seksizma i rodnih stereotipa u medijima i javnom prostoru, kao i na rastuće izazove povezane s digitalnim nasiljem, društvenim mrežama i umjetnom inteligencijom.
Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici te često izložene govoru mržnje i internetskim napadima. Pritužbe u području sporta odnosile su se ponajprije na slabije uvjete za sportašice, manju medijsku vidljivost i nejednak tretman u odnosu na muškarce. Posebna pozornost posvećena je i zaštiti ranjivih skupina, uključujući žene s invaliditetom, žene u ruralnim područjima, žrtve trgovanja ljudima i druge osobe izložene višestrukoj diskriminaciji.
Zaključno, unatoč ostvarenim pomacima, žene i dalje ostaju skupina najizloženija različitim oblicima diskriminacije, zbog čega je potrebno nastaviti jačati institucionalnu zaštitu, zakonodavni okvir, edukacijske aktivnosti i preventivne mjere.
U raspravi je podržan rad Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te je naglašena potreba jačanja njegovih kapaciteta zbog sve većeg opsega poslova i novih zakonskih obveza. Kao ključne teme istaknuti su nasilje nad ženama i femicid, potreba jačanja zaštite žrtava, učinkovitije međuinstitucionalne suradnje i preventivnih mjera te unapređenja sustava skloništa. Upozoreno je i na višestruku diskriminaciju žena s invaliditetom i pripadnica nacionalnih manjina. Raspravljalo se o riziku od siromaštva žena starije životne dobi, rodnom jazu u plaćama i mirovinama te položaju žena na tržištu rada, osobito nakon korištenja rodiljnih i roditeljskih prava. Naglašena je važnost ravnopravnije podjele obiteljskih obveza i uključivanja oba roditelja u skrb o djeci.
Upozoreno je na slabljenje institucionalnih mehanizama za promicanje ravnopravnosti spolova, osobito kada je riječ o radu i financiranju županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova te koordinaciji aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Ukazano je na nedovoljnu zastupljenost žena u politici te na učestalo nepoštivanje zakonskih rodnih kvota na kandidacijskim listama. Istaknuto je da postojeći sustav sankcioniranja ne daje očekivane rezultate te da su potrebni učinkovitiji mehanizmi za postizanje ravnopravne zastupljenosti. Otvorena su i pitanja reproduktivnih prava, dostupnosti zdravstvenih usluga za žene te potrebe za standardizacijom medicinskih postupaka. Istaknuti su i problemi kibernetičkog nasilja nad ženama i djevojčicama te neravnopravan položaj žena u sportu, osobito u pogledu financiranja i medijske vidljivosti.
Predstavnica Ureda pučke pravobraniteljice istaknula je kvalitetnu međuinstitucionalnu suradnju s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova te upozorila na potrebu osiguravanja dodatnih kapaciteta institucijama kojima se povjeravaju nove zadaće.
Predstavnice Ministarstva unutarnjih poslova naglasile su velik opseg poslova povezanih sa zaštitom žrtava nasilja te potrebu jačanja kadrovskih kapaciteta radi učinkovite provedbe mjera zaštite. Istaknule su kako je cilj kontinuirano unapređivanje sustava zaštite i podrške ženama žrtvama nasilja.
Završno je pravobraniteljica upozorila na nedostatne kapacitete Ureda, potrebu dosljednije primjene zaštitnih mjera, jačanja rada županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova i učinkovitije provedbe rodnih kvota te istaknula važnost suradnje institucija i organizacija civilnog društva u promicanju ravnopravnosti spolova i zaštiti prava žena.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (s 8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prima se na znanje Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Tomislava Josića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA:
Marija Lugarić, mag. prim. educ.