Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 17. sjednici, održanoj 27. lipnja 2017., raspravljao je o Prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Prijedlog strategije), koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi Prijedlog strategije razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je trenutno važeća Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske donesena 2002. godine, te da su se u ovih 15 godina okolnosti bitno promijenile, a samim time i rizici i ugroze koje prijete Republici Hrvatskoj.

Ta Strategija, kao dokument kojom se određuju politike i instrumenti za ostvarenje nacionalnih interesa odnosno postizanje sigurnosnih uvjeta koji će omogućiti uravnotežen i kontinuiran razvoj države i društva, više nije relevantna.
Tijekom 2010. i 2012. godine, u dva navrata, pokrenut je postupak donošenja nove strategije nacionalne sigurnosti no, na žalost, ti procesi nisu dovršeni niti je donesena nova strategija nacionalne sigurnosti.
Ovo je, kako je istaknuo predstavnik predlagatelja, treći pokušaj, koji je u sebi sublimirao sve ono dobro i kvalitetno što su prethodne dvije Vlade RH napravile u ta dva navrata. Posebice je apostrofirao da je cijeli proces usmjeren donošenju strategije bio otvoren proces, koji je u svome sedmomjesečnom razdoblju angažmanom obuhvatio izniman broj neovisnih stručnjaka, održan je velik broj okruglih stolova (s braniteljima, umirovljenim generalima, predstavnicima medija, akademskom zajednicom, civilnim društvom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, saveznicima i stranim partnerima), te e-savjetovanje u cjelovitom roku od 28 dana, kao i okrugli stol koji je održan u Hrvatskome saboru 19. travnja 2017., na kojem su sudjelovali Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za obranu, Odbor za vanjsku politiku i Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
Sve navedeno imalo je samo jedan krajnji cilj, a to je stvoriti kvalitetan i cjelovit dokument koji bi bio ishodište i okvir za sustav nacionalne odnosno domovinske sigurnosti.

Nastavno je predstavnik predlagatelja detaljno obrazložio Prijedlog strategije po njezinim nacionalnim interesima (četiri nacionalna interesa – Sigurnost stanovništva te teritorijalni integritet i suverenitet Republike Hrvatske, Dobrobit i prosperitet građana, Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj,  te Ravnopravan položaj, suverenitet i opstanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, položaj hrvatske nacionalne manjine u drugim državama te Hrvati u iseljeništvu), te strateškim ciljevima, instrumentima i mehanizmima njihova ostvarivanja.
Posebice je izdvojena novina kojom se omogućava svakoj novoj Vladi RH da na početku mandata može, ako utvrdi da postoji potreba, ažurirati, nadograditi i promijeniti strategiju, kao strateški dokument Republike Hrvatske.
Nadalje, u Prijedlogu strategije je sadržano uvođenje obveze Vladi RH da jednom godišnje izvještava Hrvatski sabor o provedbi strategije, te da nadležno tijelo svaka tri mjeseca rangira ugroze i rizike, s obzirom na njihovu stalnu mijenu.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je strategija policy dokument, koji predstavlja strateški dokument i okvir koji će omogućiti Republici Hrvatskoj da se kvalitetno suprotstavi svim rizicima i ugrozama, te da je njezino donošenje nadstranačko pitanje, gdje su svi dionici tog procesa suodgovorni za usuglašavanje stavova i postizanje konsenzusa, te pozvao sve članove i članice Odbora da podrže Prijedlog strategije.

U raspravi je pozdravljeno donošenje nove strategije nacionalne sigurnosti, s obzirom na sve ugroze i rizike s kojima se suočava ne samo Republika Hrvatska nego i ostale države u svijetu. Posebno je naglašeno da je iz predloženog teksta vidljivo da je uloženo puno truda od strane Povjerenstva za izradu strategije nacionalne sigurnosti, te da je rezultat toga kvalitetan Prijedlog strategije, u koju su ugrađena i dobra rješenja proistekla iz rada prethodnih radnih kupina i povjerenstava.
Dio članova Odbora je istaknuo da je razvoj nacionalne sigurnosti trajan proces, te da bi bilo dobro da je strategija nacionalne sigurnosti usklađena sa strategijom razvoja Republike Hrvatske, no da taj strateški dokument, nažalost,  još nije donesen. 
Izraženo je i mišljenje da se korupcija kao ugroza nacionalne sigurnosti, a koja se prema predlagatelju najčešće manifestira u postupcima javne nabave, te kroz zlouporaba položaja i ovlasti, preusko definirala te da bi bilo bitno da se njome obuhvati i „političko kadroviranje“ te trgovanje utjecajem.
Nadalje, izraženo je i mišljenje da bi trebalo staviti jači naglasak na jačanje sustava nadzora, posebice financijskog te da bi bilo potrebno jasnije definirati odnos Republike Hrvatske s njezinim saveznicima i partnerima, kako bi bilo vidljivo da Republika Hrvatska ulazi u te odnose na vlastitu inicijativu, a radi zaštite nacionalnih interesa.
Vezano za strateški cilj – Nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj Republike Hrvatske, dio članova Odbora je predložio da se ugradi tekst kojim se spominje i antifašistički pokret u Republici Hrvatskoj kao dio pobjedničke koalicije u II. svjetskom rata, na kojem se temelji današnja Republika Hrvatska. Isto ne bi trebalo biti sporno s obzirom da je već ugrađeno u Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske.
Postavljeno je i pitanje da li je Republika Hrvatska danas spremnija nego prije godinu dana zaštiti se od terorističkih prijetnji i ostalih ugroza.

Predstavnik predlagatelja se na kraju rasprave zahvalio svim sudionicima na primjedbama i prijedlozima, te posebice istaknuo da je Domovinski rat temelj moderne i demokratske Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je od 1990. bila  izvrgnuta brutalnoj agresiji, kojoj se Hrvatski narod odupro zajednički, te je Republika Hrvatska oslobođena zajedničkim angažmanom.
Što se tiče spremnosti Republike Hrvatske, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se sigurnosni sustav Republike Hrvatske kontinuirano razvija i poboljšava te da se upravo Prijedlogom zakona o sustavu domovinske sigurnosti stvara temelj kako bi se Republika Hrvatska mogla kvalitetnije nositi sa svim rizicima i ugrozama koji joj prijete.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese

STRATEGIJU NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić