Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 12. sjednici održanoj 3. lipnja 2025. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za kružnost u konstrukciji vozila, o gospodarenju otpadnim vozilima, o izmjeni uredbi (EU) 2018/858 i 2019/1020 i o stavljanju izvan snage direktiva 2000/53/EZ i 2005/64/EZ, COM (2023) 451, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 28. ožujka 2025. godine.
Stajalište RH Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/25-07/88, URBROJ: 50301-21/06-25-2 na sjednici održanoj 18. ožujka 2025. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije. Obrazložila je da RH može prihvatiti kompromisni tekst poljskog predsjedništva, a u cilju postizanja općeg pristupa na sljedećem sastanku Vijeća ministara za okoliš koji će se održati 17. lipnja 2025. godine. Za RH ključno je da su u trenutnom kompromisnom tekstu uredbe uvaženi gotovo svi prijedlozi koji su upućeni tijekom izrade ove uredbe. Uključene su odnosno adresirane praktično sve odredbe koje prepoznaju posebnost dugogodišnjeg (više od desetljetnog) hrvatskog sustava proširene odgovornosti proizvođača za otpadna vozila, a kojim već dugi niz godina upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) kao državno vođena organizacija za odgovornost proizvođača. Fond u kontinuitetu osigurava ispunjavanje ciljeva koje RH mora ostvariti u skladu sa zakonodavstvom EU, a odnose se na otpadna vozila. Ključno je također da je u trenutni tekst uredbe uvedena okolišna pravna osnova za poglavlja o gospodarenju otpadnim vozilima i izvoz rabljenih vozila. Navedeno je od iznimne važnosti za RH budući da će na temelju ove pravne osnove RH i nadalje moći zadržati postojeći sustav gospodarenja otpadnim vozilima. Sukladno navedenom te uzimajući u obzir specifičnosti nacionalnog sustava za RH je ključno da je u trenutni tekst uredbe uključena mogućnost da države članice same odlučuju hoće li pod proširenom odgovornošću proizvođača uključiti i građane koji na neprofesionalnoj osnovi uvoze, odnosno unose, vozila na području dotične države članice (plaćanje naknade za proširenu odgovornost prilikom registracije takvog vozila). Također je bitno da je trenutni tekst uredbe omogućio dovoljno fleksibilnosti da države članice same odlučuju o uvjetima predaje otpadnih vozila u postojeće nacionalne sustave, odnosno da same odlučuju o naknadama. Vezano uz zahtjev RH da se državama članicama omogući fleksibilnost da same odluče treba li pod ovu obvezu, to jest pod plaćanje naknade, podvesti i sastavne rezervne dijelove vozila tijekom sastanka Vijeća pojašnjeno je da ovo pitanje namjerno nije adresirano u uredbi. Ovo pitanje države članice mogu razriješiti na nacionalnoj razini. Zaključno je, premda to nije dio stajališta, istaknuto da kada je riječ o gospodarenju otpadnim vozilima prema podacima iz 2023. godine RH premašuje nacionalne obveze prepisane nadležnim zakonodavstvom.
U raspravi na Odboru podržano je da se RH zalaže za prihvaćanje modela organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača kojim upravlja država. Istaknuto je kako od 2007. godine postoji navedeni sustav naknada koju plaća onaj tko stavlja vozila na tržište. Pomoću navedene naknade Fond isplaćuje naknade onima koji skupljaju otpad, uključivo i privatne osobe, posjednike vozila, koje predaju otpad za obradu. Ocijenjeno je važnim traženje RH da se ova proširena odgovornost odnosi i na fizičke osobe (građane) budući da oni uvoze 30-35% vozila i da ona vrlo brzo nakon toga idu na obradu, odnosno postaju otpadna vozila.
Zatražena su dodatna tumačenja vezano uz funkcioniranje mehanizma raspodjele troškova za vozila koja postanu otpadna. Uočeno je da se ovom uredbom predlaže uvođenje mehanizma raspodjele troškova za vozila koja postanu otpadna u drugoj državi na način da naknada koja je za vozilo plaćena u jednoj državi članici prati vozilo i bude iskorištena u državi članici u kojoj je to vozilo postalo otpad. Imajući u vidu prijepore koji postoje kada je riječ o predloženom modelu, postavljeno je pitanje kako bi se ova odredba provodila u našoj praksi s obzirom na sustav koji je uspostavio Fond.
Nadalje je postavljeno pitanje postoji li još neka europska država u kojoj sustav gospodarenja otpadnim vozilima organizira država. Kako bi se mogao steći uvid u industriju zbrinjavanja otpadnih vozila zatraženi su podaci o nacionalnoj industriji gospodarenja otpadnim vozilima (tvrtke, postotak vozila koje zbrinjavaju, broj zaposlenih u navedenim tvrtkama, ukupni prihodi tvrtki i slično).
Nastavno na postavljena pitanja ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva dodatno je pojasnila koncept prekogranične proširene odgovornosti proizvođača. Istaknula je da je ideja bila da u trenutku kada vozilo prvi put bude stavljeno na tržište na razini Europske unije, da naknada koja je uplaćena prati vozilo bez obzira da li prelazi granicu unutar Europske unije. Navedeno rješenje predmet je prijepora i o ovome će se raspravljati u sljedećem razdoblju te je izrazila dvojbu da će u ovakvom obliku uspjeti zaživjeti upravo zbog različitih sustava na razini država. Naime riječ je o različitim modelima država članica, različitim naknadama te samo primjerice u RH se 35% uvoza vozila ostvari na razini privatnih osoba.
Nadalje je pojašnjeno da je prvotni prijedlog uredbe išao za tim da u okviru proširene odgovornosti proizvođač plati naknadu te bi time zbrinjavanje bilo u stvari besplatno za korisnika, odnosno posjednika vozila što bi dovelo u pitanje sustav gospodarenja otpadnim vozila uspostavljen u RH kroz Fond. Naime, sustav uspostavljen u RH od 2007. i koji je polučio dobre rezultate podrazumijeva plaćanje naknade posjedniku vozila. Vezano uz rješenje koje ima RH u vidu državnog Fonda, pojašnjeno je da Slovačka ima na državnoj razini uspostavljen model, da Slovenija ide u tom smjeru te da dosta država razmatraju da proširenu odgovornost proizvođača u nekim kategorijama otpada stave pod državne institucije.
Vezano uz tražene podatke o nacionalnoj industriji gospodarenja otpadnim naznačeno je da u RH postoje dvije tvrtke sakupljača i obrađivača otpada te da se dodane informacije u smislu broja zaposlenih i financijskih pokazatelja mogu naknadno dostaviti. Navedene dvije tvrtke prikupile su i obradile 25500 tona otpadnih vozila i 443 tone dijelova i materijala od vozila u 2023. godini.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE
Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za kružnost u konstrukciji vozila, o gospodarenju otpadnim vozilima, o izmjeni uredbi (EU) 2018/858 i 2019/1020 i o stavljanju izvan snage direktiva 2000/53/EZ i 2005/64/EZ, COM (2023) 451
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Dušica Radojčić, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić