Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 1. srpnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona. P. Z. E. br. 147 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2021. godine, uz prijedlog da se, sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predlagatelj naveo razloge predloženih izmjena. Naime, u cilju jače i učinkovitije kaznenopravne zaštite žrtava kaznenog djela spolnog uznemiravanja, ovim izmjenama i dopunama predlaže se redefiniranje procesne pretpostavke progona kaznenog djela spolnog uznemiravanja na način da će se kazneno djelo spolnog uznemiravanja progoniti po službenoj dužnosti za sve kategorije žrtava. Također, predlaže se proširenje kataloga kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Predložene izmjene uključuju i izmjenu članka 83. stavku 2. Kaznenog zakona kojim se predlaže i nezastarijevanje izvršenja kazne u odnosu na teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Nadalje, predlažu se izmjene u pogledu dviju sigurnosnih mjera, u cilju jačanja njihove učinkovitosti u otklanjanju okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela, što je njihova zakonska svrha -  sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti i sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, koja se dosad primjenjivala ex lege, odnosno po slovu zakona, predlaže se propisati da je izriče sud prilikom donošenja presude. Nadalje, predlaže se i obvezno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana iz članka 70. stavku 1. Kaznenog zakona i sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva iz članka 74. stavka 1. Kaznenog zakona, uz zadržavanje uvjeta opasnosti. Također, predlažu se izmjene kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173. Kaznenog zakona, radi preciziranja postupanja službene, odnosno odgovorne osobe koje predstavlja kazneno djelo, kao i širenja kaznenopravne zaštite zajamčene ovim člankom, koja je dosad bila ograničena na djecu, i na druge ranjive skupine osoba. Ovim izmjenama i dopunama u Kazneni zakon se uvodi novo kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (novi članak 144.a Kaznenog zakona). Nadalje, u članku 87. stavku 9. Kaznenog zakona predlaže se proširenje kruga bliskih osoba na način da značenjem izraza ,,bliske osobe“ budu obuhvaćeni i sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi. Predmetno će rezultirati snažnijom kaznenopravnom zaštitom navedene kategorije osoba kroz kažnjavanje počinitelja određenih kaznenih djela (npr. tjelesne ozljede, prijetnje) na štetu tih osoba za kvalificirani oblik kaznenog djela ili kroz činjenicu da će se kazneni progon poduzimati po službenoj dužnosti, što do sad nije bio slučaj (npr. kod kaznenog djela tjelesne ozljede, prisile).
U raspravi koja je uslijedila pohvaljene su predložene izmjene i dopune. Izraženo je zadovoljstvo što je uvaženo ono na što su upozoravali struka, nevladine udruge, ured pravobraniteljice pa i ovaj Odbor. Naime, izmjene će omogućiti da se spolno uznemiravanje progoni po službenoj dužnosti, a također će se omogućiti bolja zaštita žrtava obiteljskog nasilja. S druge strane, upozoreno je da su, zbog odgađanja izmjene zakona od nekoliko mjeseci, osobe koje su u međuvremenu bile žrtve spolnog uznemiravanja ostale zakinute.
Nakon provedene rasprave, Odbor za ravnopravnost spolova je jednoglasno (10 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Selak Raspudić, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA ODBORA

Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić