Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 145, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske napomenuli da se kao i prilikom svakoga rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Slijedom toga, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 42,4 milijarde kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 33,8 milijardi kuna). Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona smanjuju se i iznose 21,9 milijardi kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 22,6 milijardi kuna).

Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika povećava se za 574,7 milijuna kuna i iznosi 2,8 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga povećavaju se za 461,1 milijun kuna i iznose 2,6 milijardi kuna.
Povećava se godišnja vrijednost novih jamstava na 5,8 milijardi kuna od čega se iznos od 3,1 milijarda kuna odnosi na izvanproračunske korisnike (trenutno za 2021. godinu godišnja vrijednost novih jamstava iznosi 5,5 milijardi kuna, od čega se iznos od 2,8 milijardi kuna odnosi na izvanproračunske korisnike).

Ovim Zakonom utvrđuje se i pravna osnova za isplatu namjenske pomoći iz državnog proračuna za podmirenje dijela obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. 
Nadalje, ovim Zakonom utvrđena je pravna osnova za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave.

S ciljem ubrzavanja postupka procesa obnove ovim Zakonom utvrđuje se da Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje mogu preuzeti obvezu po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama bez suglasnosti ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru 1.000.000,00 kuna ili manja i ako je riječ o ugovoru koji se odnosi na provedbu aktivnosti vezanih uz primjenu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

U raspravi na Odboru istaknuto je da Ministarstvo financija Republike Hrvatske kod zaduživanja ne prihvaća promjenjive kamatne stope koje su ponudile neke banke. Naglašeno je da je kod ovakvih okolnosti bolje fiksirati kamate i smanjiti kamatne rizike.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje
                                 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,   Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 145  i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.