Odbor za ravnopravnost spolova održao je, sukladno zaključku s 27. sjednice Odbora, 4. srpnja 2019. godine tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o problematici zaštite žrtava nasilja u obitelji. 

Uvodno je predsjednik Odbora Mihael Zmajlović naglasio potrebu financiranja provedbe Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. 

Državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić iznijela je podatak da u Hrvatskoj postoji 19 skloništa za žene žrtve nasilja, od kojih 12 financira Ministarstvo. Nadalje, od ukupno 60 milijuna kuna za njihov rad Ministarstvo je izdvojilo 24,5 milijuna kuna u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Također je upozorila da takvih skloništa još uvijek nema u šest županija, te da se radi na njihovoj uspostavi. Ministarstvo također financira šest od sedam tzv. SOS telefona za žrtve obiteljskog nasilja.

Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković istaknula je tzv. Istanbulsku konvenciju kao putokaz koji donosi više standarde za zaštitu od nasilja nad ženama i u obitelji.  Upozorila je da nasilje ostavlja teške posljedice za žrtvu, obitelj i počinitelja, kao i čitavo društvo. Istaknula je kako tzv. Istambulska konvencija počiva na četiri „p“ (prevencija, potrebe žrtve, počinitelj i procjena) te da u Republici Hrvatskoj još uvijek nije napravljen izračun koliko nasilje u obitelji zapravo košta državu. 

Aktivistkinja i predsjednica Zakladne uprave Solidarna Sanja Sarnavka upozorila je da je upravo nastojanje žene da izađe iz kruga nasilja najčešći povod ubojstva u bliskim vezama. Podsjetila je kako je prvi SOS telefon za žrtve u Hrvatskoj (prvi u ovom dijelu Europe) pokrenut u Zagrebu od strane Ženske grupe Trešnjevka još 1988. godine.

Pred Odborom je svoja iskustva izložila dugogodišnja žrtva obiteljskog nasilja koja je ukazala na preblage kazne za počinitelje-recidiviste, nedovoljno razumijevanje djelatnika Centra za socijalnu skrb.

Članica Odbora, zastupnica Sanja Putica ocijenila je kako su pomaci u rješavanju tog problema spori, ali ih ipak ima, dok Marija Alfirev upozorava kako udžbenici i dalje promiču rodne stereotipe pa je potrebno promicanje rodne ravnopravnosti. 
Dario Jurišić iz Ureda za pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorio je na problem nedostatka potpore osobama s invaliditetom nakon što izađu iz skloništa za žrtve nasilja. 

Pomoćnik glavnog ravnatelja policije Željko Prša izvijestio je kako su policijski službenici dobili smjernice za postupanje u slučajevima obiteljskog nasilja, tako da je policija fokusirana na počinitelja i prati poštuju li se izrečene mjere. Broj prekršaja iz područja obiteljskog nasilja u padu, no u laganom su porastu kaznena djela, a žrtve su najčešće žene.

Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom istaknuo je kako je tijekom rada Ureda pravobraniteljice kao problemi u provedbi ove Konvencije prepoznato neosiguravanje pristupačnosti osobama s različitim vrstama oštećenja. 

U raspravi su članovi Odbora, ali i predstavnici institucija i udruga koje se bave područjem rodne ravnopravnosti i zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji, iznijeli niz primjedbi, prijedloga i sugestija.

U nastavku tematske sjednice (održanom 12. srpnja 2019. godine) članovi i članice Odbora jednoglasno su donijeli sljedeće 

ZAKLJUČKE:

1. Odbor podržava uspostavljeni dijalog Vlade Republike Hrvatske s udrugama i inicijativama civilnog društva koje se bave područjem rodne ravnopravnosti i zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji, a koji je pokrenut s ciljem unaprjeđenja sustava edukacije, prevencije i pomoći žrtvama nasilja. 

2. Odbor naglašava važnost temeljite, obuhvatne i pravodobne provedbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji na koju se Republika Hrvatska obvezala njezinim potvrđivanjem, te je prihvatila poduzeti odgovarajuće mjere za njezinu primjenu. 
 
3. Odbor ukazuje na potrebu usklađivanja zakonskog okvira s odredbama Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

4. Odbor naglašava važnost sudjelovanja svih razina vlasti u pitanju rješavanja problema nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te naglašava potrebu osiguravanja financijskih sredstava za sustavnu i  stručnu  provedbu Konvencije na nacionalnoj i lokalnoj razini, u svim tematskim područjima Konvencije na koje se Republika Hrvatska obvezala. 

5. S obzirom na čl. 22. Konvencije, Odbor smatra potrebnim uspostavljanje geografski jednako rasprostranjene,  efikasne, sustavne i profesionalne mreže pružatelja socijalnih usluga potpore žrtvama rodno uvjetovanog, obiteljskog i seksualnog nasilja te poziva Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na osiguranje dugoročnog programskog financiranja iz Državnog proračuna pružatelja specijaliziranih usluga potpore žrtvama obiteljskog nasilja, temeljem detaljne analize korisnika i pružatelja usluga. 

6. Odbor poziva Ministarstvo financija, radi transparentnosti planiranja i korištenja proračunskih sredstava za provedbu Konvencije, da u okviru obrazloženja posebnog dijela državnog proračuna i godišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna navodi ukupne rashode po ministarstvima i drugim državnim tijelima vezane uz provedbu Konvencije te u skladu s time prilagodi Upute za proračunsko planiranje.
 
7. Odbor naglašava nužnost osiguravanja dovoljnog broja smještajnih kapaciteta u pojedinim skloništima i osnivanje skloništa za žene žrtve nasilja u županijama u kojima nedostaju, kao i osnivanje kriznih centara namijenjenih zaštiti o žrtvama seksualnog nasilja, osnivanja nacionalne SOS linije, kadrovsko ekipiranje i edukaciju osoba koje rade na nacionalnoj SOS liniji, kao i na već postojećim SOS linijama, ekipiranje i edukaciju zaposlenih u sustavu socijalne skrbi u svrhu kvalitetnijeg rada centara za socijalnu skrb te širenje obuhvata mjera podrške u zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju za žrtve obiteljskog nasilja. 
 
8. Odbor naglašava važnost unaprjeđenja sustava edukacije, prevencije i pomoći žrtvama nasilja te poziva Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao koordinacijsko tijelo provedbe Konvencije Vijeća Europe da kontinuirano radi na provedbi svih aktivnosti u svrhu stvarne implementacije Konvencije. 

9. Odbor poziva Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da dva puta godišnje Odboru dostavi izvješće o aktualnom stanju u provedbi i aktivnostima koordinacije provedbe Konvencije s konkretnim pokazateljima i utvrđenim rokovima, kao i o aktivnostima Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te županijskih timova.

10. Odbor smatra iznimno važnim osposobiti kvalitetne djelatnike za edukaciju kako spriječiti nasilje te predlaže da edukaciju provode postojeće organizacije civilnoga društva osposobljene i opredijeljene za rad sa žrtvama rodno utemeljenog nasilja.

11. Odbor poziva Ministarstvo znanosti i obrazovanja da kroz novi kurikulum i udžbenike uvrsti u obrazovni sustav pitanje rodne ravnopravnosti te nužnosti sprječavanja nasilja nad ženama i u obitelji.
 
12. Odbor poziva Ministarstvo pravosuđa na unaprjeđivanje tehničkih uvjeta sudova kako bi se sustav svjedočenja provodio u skladu s odredbama Konvencije. Također, Odbor poziva Ministarstvo pravosuđa da financira provedbu psihosocijalnog tretmana počinitelja radi smanjenja stope recidiva. 
 
13.  Odbor poziva sve nadležne institucije da nakon izlaska žrtve iz skloništa izrade i provode plan praćenja žrtve koji uključuje ekonomsko osnaživanje, osposobljavanje za tržište za rad kroz dodatnu edukaciju ili prekvalifikaciju te stambeno zbrinjavanje kako bi se osigurali adekvatni životni uvjeti.  
 
14.  Odbor poziva sva nadležna ministarstva, tijela državne uprave, te jedinice lokalne i regionalne samouprave na konkretnu međuresornu suradnju, kao i suradnju s organizacijama civilnoga društva. 

15.  Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora obvezuje se najmanje dvaput godišnje sazvati tematsku sjednicu provedbi Konvencije, s ciljem što kvalitetnije suradnje s ministarstvima i uspješnije provedbe Konvencije. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović