Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 19. veljače 2020. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 25. rujna 2019. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom djelomično prenose odredbe Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i to upravo one odredbe koje se odnose na ograničenja stavljanja na tržište pojedinih plastičnih proizvoda i to prije roka koji je propisan istom Direktivom. Predlagatelj smatra da mjere koje je RH do sada koristila (obvezna naplata plastičnih vrećica, povećanje naknade za gospodarenje otpadnom ambalažom) nije u dovoljnoj mjeri smanjila upotrebu plastičnih vrećica te je nužno uvođenje dodatnih, efikasnijih mjera. Svrha ovog Zakona je smanjiti negativni utjecaj plastičnih vrećica za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na okoliš, posebice na vode, morski okoliš i zdravlje ljudi te dati doprinos uspostavi kružnog gospodarstva. Najvažnija mjera za ostvarenje tog cilja je opća zabrana stavljanja u promet plastičnih vrećica i određenih plastičnih proizvoda uz minimalna, jasno definirana izuzeća koja se odnose na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje koje su biorazgradive i proizvedene pretežno iz obnovljivih izvora (sirovina). Ujedno kako bi se prilikom prodaje svježe hrane (voće, povrće i sl.) osigurala higijena i sigurnost hrane te kako bi se olakšala prodaja robe koja nije zapakirana, potrebno je od zabrane stavljanja na tržište izuzeti vrlo lagane plastične vrećica i to one koje su pogodne za kompostiranje i koje su izrađene pretežito najmanje 50% iz obnovljivih izvora. Izuzeće se odnosi i na plastične vrećice namijenjene za ponovnu uporabu, a koje ispunjavaju navedene kriterije. Vrećice proizvedene od drugih materijala (tekstil, koža i sl.) nisu predmet zabrane. Pojam „ponovna uporaba“ vrećice odnosi se na uporabu za istu svrhu za koju su izvorno načinjene. Za druge plastične proizvode za jednokratnu uporabu na raspolaganju su odgovarajuće i održivije te cjenovno pristupačnije alternative te se stoga ovim Zakonom zabranjuje njihovo stavljanje na tržište i promiče uporaba održivijih alternativa. Zabrana stavljanja na tržište obuhvaća i proizvode od oksorazgradive plastike. 

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade RH, a kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predloženi Zakon. Mišljenje Vlade RH prezentirano je od strane državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Istaknuto je da se Prijedlogom zakona, kao ni obrazloženjem uz isti ne pruža informacija o tome kojim će se nacionalnim propisima izvršiti preuzimanje preostalih odredbi Direktive (EU) 2019/904 kako bi usklađivanje s predmetnom Direktivom bilo potpuno. Vezano uz zabranu stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u dijelu B Priloga Direktive kao i proizvoda od oksorazgradive plastike, u izradi je prijedlog Zakona o održivom gospodarenju otpadom kako bi se ispunila obveza prijenosa Direktive (EU) 2018/851, a kojim će se obuhvatiti i Direktiva (EU) 2019/904. Ujedno će se kroz odgovarajuće podzakonske akte osigurati potpuna transpozicija i implementacija Direktive (EU) 2019/904. 

U raspravi na Odboru dio članova Odbora podržao je donošenje predloženog Zakona ocjenjujući kako bi on predstavljao značajan korak u smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš. Istaknuto je kako bi se Republika Hrvatska ovim prijenosom odredbi Direktive (EU) 2019/904  koje se odnose na ograničenja stavljanja na tržište pojedinih plastičnih proizvoda i to prije roka koji je propisan istom Direktivom, svrstala uz bok onih država koje pokazuju jasne ambicije za smanjenje ove vrste otpada  okolišu. Ovo je posebice ocijenjeno važnim u kontekstu  hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine i nužnog zalaganja za provedbu Europskog zelenog plana koji nosi veliki potencijal svih država Europske unije za rast. 

Ujedno je, imajući u vidu dosadašnji stupanj provedbe Plana propisa za savjetovanje s javnošću Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izražena sumnja da će se sukladno Planu propisa za savjetovanje s javnošću za 2020. godinu ispuniti planirano okvirno vrijeme provedbe savjetovanja za Zakon o održivom gospodarenju otpadom u I. kvartalu 2020. godine.

Nakon provedene rasprave „za“ predloženi Prijedlog zakona glasala su tri člana Odbora dok je „protiv“ glasalo pet članova Odbora, te je stoga Odbor za zaštitu okoliša i prirode odlučio većinom glasova predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović