Pod sloganom „Prava. Pravda. Akcija.“ UN-ova organizacija za žene (UN Women) sa sjedištem u New Yorku ove godine obilježava 8. ožujak – Međunarodni dan žena. Osnovana 2010. godine, organizacija UN Women promiče ravnopravnost spolova u društvu, pristup žena obrazovanju, zapošljavanju i političkom sudjelovanju, sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama te osnaživanje ekonomske neovisnosti žena. Čini to pomažući državama u provedbi međunarodnih sporazuma o pravima žena te savjetuje vlade o tome kako donijeti zakone o ravnopravnosti spolova. K tome financira projekte za žene u više od 90 zemalja, prikuplja statističke podatke i istraživanja i predvodi globalne kampanje osvješćivanja društva o ovoj važnoj temi.
Kao jedno od najosjetljivijih pitanja današnjice nameće se i teško ubojstvo ženske osobe (femicid) koje je u hrvatskom zakonodavstvu prvi put definirano izmjenama Kaznenog zakona 2024. godine. Prema dostupnim podacima institucija za 2025. godinu, 71 posto ubijenih žena u Hrvatskoj žrtve su svojih tadašnjih ili bivših partnera, što potvrđuje statistički utvrđeni obrazac kako je femicid najčešće povezan s obiteljskim i partnerskim nasiljem. Prema podacima u posljednjih deset godina, godišnje se u Hrvatskoj ubije između 10 i 20 žena, što Hrvatsku po stopi femicida smješta iznad prosjeka EU. O ovoj temi je u svibnju 2025. raspravljao i saborski Odbor za ravnopravnost spolova, ustvrdivši kako je Hrvatska napravila značajan iskorak prema prepoznavanju femicida u svom zakonodavstvu, ali da željeni rezultati još uvijek nisu postignuti te da je stoga, između ostaloga, nužna edukacija od predškolskih do visokoškolskih ustanova, edukacija struke poput policije, pravosuđa, državnog odvjetništva, kao i opća prevencija i podizanje svijesti u društvu o štetnosti rodno utemeljenog nasilja, odnosno promjena društvenog fokusa s otklanjanja posljedica nasilja kroz kažnjavanje i osude na učinkovito otklanjanje samih uzroka nasilja.
Ideja obilježavanja Dana žena nastala je početkom 20. stoljeća u Americi. U znak podrške velikom štrajku tekstilnih radnica koje su 1908. godine u New Yorku prosvjedovale protiv uvjeta rada i loših plaća, Socijalistička partija Amerike odlučila je 28. veljače proglasiti Nacionalnim danom žena. Godinu kasnije, 1910., Socijalistička Internacionala je u Kopenhagenu održala međunarodnu žensku konferenciju na kojoj je više od 100 žena iz 17 država jednoglasno podržalo prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin da se utemelji dan žena s međunarodnim karakterom, u znak potpore ženskim radničkim pokretima čiji je glavni cilj bila borba za pravo glasa žena.
Kao rezultat Kopenhaške inicijative, 19. ožujka 1911. godine obilježen je Međunarodni dan žena u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj sa zahtjevima da žene, osim prava glasa, dobiju pravo na rad, da im se omogući rad u javnim službama, da imaju pravo na strukovno obrazovanje i da ih se na poslovima ne diskriminira. Međunarodni dan žena postao je i dio pokreta za mir protiv Prvog svjetskog rata, a žene širom Europe 8. ožujka 1913. godine održale su demonstracije kako bi izrazile svoju solidarnost s ostalim aktivistima u borbi protiv rata.
Ujedinjeni narodi su 1975. godine, tijekom obilježavanja Međunarodne godine žena, donijeli odluku da se Međunarodni dan žena obilježava 8. ožujka. Tog se dana diljem svijeta različitim manifestacijama obilježavaju ženska prava i odaje počast društvenim, političkim, ekonomskim i ostalim dostignućima žena koje su se kroz globalni ženski pokret borile i još uvijek bore za jednaka prava žena i muškaraca.
Više o temi: