.png)
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je u utorak 24. veljače, tematsku sjednicu (16. sjednicu Odbora) s temom "Žene na lokalnim izborima 2009. godine".
Na tematskoj sjednici sudjelovali su članovi i članice Odbora, zainteresirani saborski zastupnici, predstavnici državnih institucija, političkih stranaka, lokalne izvršne vlasti, nevladinih organizacija kao i predsjednici županijskih, gradskih i općinskih povjerenstava za ravnopravnost spolova.
U uvodnom izlaganju, predsjednica Odbora Gordana Sobol navela je da je novi zakon o ravnopravnosti spolova donio niz poboljšanja vezanih uz sudjelovanje žena u politici, a prva prilika da se to provede u praksu pruža se na predstojećim lokalnim izborima u svibnju. Također je naglasila da bi tijekom tri naredna izborna ciklusa, do 2015. na državnoj razini i do 2017. na lokalnim razinama vlasti, po sadašnjem zakonu, udio žena u politici trebao doseći 40 posto. Da bi se to postiglo, potrebno je početi djelovati već sada.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik je ustvrdila da je trenutno najveća odgovornost za povećanje političke participacije žena upravo na političkim strankama. Smiljana Leinart-Novosel, profesorica s Fakulteta političkih znanosti objasnila je da je potrebna i šira društvena akcija kroz obrazovanje, civilno društvo i medije kako bi se otklonili razlozi zbog kojih žene ne žele ili ne mogu sudjelovati u politici.
U raspravi koja je uslijedila ukazano je na niz predrasuda prema političarkama koje su nazivaju ili 'premladima i nezrelima', ili 'starim i potrošenim'. Izraženo je i mišljenje predstavnica političkih stranaka da su žene, članstvom od 26 do 36 posto u političkim strankama, pokazale da žele sudjelovati u političkom životu, ali da istodobno ne žele biti ograničene isključivo u teme poput obiteljskog nasilja ili ravnopravnosti spolova već žele određivati prioritete i sudjelovati u raspravi o raspodjeli novca.
U raspravi su se sudionici složili da je ravnopravnost žena u politici proces za koji treba vremena, ali predstavnice nevladinih udruga naglasile su da se, ne bude li dovoljno političke volje da se poveća broja žena u lokalnoj vlasti, više neće obraćati strankama nego građanima i upozoravati ih koja stranka ne poštuje zakon kada je riječ o participaciji žena u politici.
U raspravi je naglašeno da je danas nejednakost vidljiva u svim sektorima, a ne samo u politici, te da žene i dalje zarađuju 25 posto manje a dobivaju mjesta nižeg ranga za isto obrazovanje.
Zaključno je profesorica Leinert-Novosel istaknula da iako u današnjem društvu postoji apsolutno opredjeljenje za ravnopravnost spolova, ne postoji segment društva a niti ijedna zemlja u kojima se u praksi ta ravnopravnost ostvaruje u potpunosti.
S druge strane, iako su žene manje sklone bilo kakvom aktivizmu postoje pojedinke – koje se u literaturi naziva šampionkama jednakosti – koje imaju volju, profesionalno znanje, vještine zastupanja u politici i individualnu moć djelovanja. Te žene u javnosti pridonose novim modelima ženskog djelovanja i pomažu u mijenjanju stereotipa o ženama.
Predsjednica Odbora
Gordana Sobol