.png)
Tema okruglog stola je: "Prekarni rad u Hrvatskoj - rad putem platformi".
Ekonomija platformi brzo raste. U razdoblju od 2016. do 2020. njezini su se prihodi povećali gotovo pet puta, s procijenjenih 3 milijarde EUR na oko 14 milijardi EUR. Danas više od 28 milijuna ljudi u EU-u radi putem digitalnih radnih platformi. Očekuje se da će 2025. njihov broj dosegnuti 43 milijuna. Rad putem platformi nije ujednačen, organiziraju rad drugačije i to osigurava osobama koje putem njih rade različite stupnjeve autonomije i neovisnosti, glavna je djelatnost nekih ljudi, dok je za druge izvor dodatnih prihoda. Kako bi svi ti ljudi mogli što više iskoristiti nove mogućnosti rada putem platformi, neizostavno je da platforme u čitavom EU-u funkcioniraju unutar jasnog pravnog okvira. Razvoj ekonomije radnih platformi donio je nove izazove za osobe koje putem njih rade. One mogu varirati od nedostatka transparentnosti i predvidljivosti ugovornih aranžmana do poteškoća u području sigurnosti i zdravlja, pogrešnog klasificiranja radnog statusa ili neodgovarajućeg pristupa socijalnoj zaštiti. Postoji potreba za većom jasnoćom u pogledu radnog statusa osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi. Radni status trebao bi se temeljiti na činjenicama koje obilježavaju odnos, bez obzira na postojanje pisanog ugovora ili njegovih uvjeta. Radni status utječe na obveze digitalnih radnih platformi i prava koja bi se trebala dodijeliti osobama koje putem njih rade. Primjena praksi „algoritamskog upravljanja” na digitalnim radnim platformama nosi sa sobom posebne izazove. Algoritamsko upravljanje nije ograničeno samo na ekonomiju platformi.
Sustavi umjetne inteligencije upotrebljavaju se na sve više načina na širem tržištu rada, od vrlo osnovnog praćenja rasporeda rada, smjena i radnog vremena do složenijih aplikacija koje se bave raspodjelom zadataka i izračunom plaća. Kontrola kojoj je podvrgnuta samozaposlena osoba na platformi s pomoću algoritama lišava autonomije koju uživa stvarna samozaposlena osoba. Čak i u situacijama u kojima je radni status ispravno klasificiran, algoritmi mogu imati odlučujuću ulogu u pogledu pristupa poslovima, a time i visine zarade stvarno samozaposlenih osoba. Bliska veza između algoritamskog upravljanja i radnih uvjeta u radu putem platformi zahtijeva hitan i poseban politički odgovor.
Uvod u raspravu o ovim pitanjima, uočenim problemima, dvojbama i mogućim rješenjima dat će istaknuti stručnjaci: predstavnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose dr. sc. Predrag Bejaković i dr.sc. Hrvoje Butković, predstavnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Milićević Pezelj te predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Okrugli stol će moderirati Davorko Vidović, potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalnu politiku (Klub zastupnika Socijaldemokrati).
Izravan prijenos okruglog stola dostupan putem saborskoga YouTube kanala na adresi: https://youtu.be/MUmkVhm4B28.