.png)
Bruxelles – Član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Josip Šarić sudjelovao je na 9. sastanku Zajedničke skupine za parlamentarni nadzor (JPSG) Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol).
Dvodnevni sastanak održan je videokonferencijskim putem, u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu, u okviru parlamentarne dimenzije slovenskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Sastanak su otvorili supredsjedatelji, voditelj izaslanstva Europskog parlamenta u JPSG-u Juan Fernando López Aguilar, voditelj izaslanstva Državnog zbora Slovenije Nik Prebil i voditeljica izaslanstva Državnog sveta Slovenije Bojana Potočan, najavom tema dnevnog reda sastanka. Tijekom središnjeg dijela sastanka izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle izvijestila je JPSG o aktivnostima Agencije u razdoblju od ožujka do rujna 2021. godine. Predstavila je i napredak u implementaciji Strategije Europola za razdoblje 2020+ te rekla kako je u okviru Strategije osnovano pet novih specijaliziranih centara Agencije. Govoreći o provedbi Strategije vanjskih odnosa Europola De Bolle je posebno istaknula radne sporazume koje je Europol sklopio s Čileom, Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) i Agencijom Europske unije za temeljna ljudska prava (FRA).
Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) Wojciech Wiewiórowski je naglasio kako je uloga EDPS-a provođenje nadzora nad usklađenosti postupaka obrade podataka u Europolu s važećim zakonodavnim okvirom EU-a. Rekao je također da je zbog situacije s pandemijom COVID-19 prvi fizički nadzor u Europolu proveden u rujnu 2021. godine. U odnosu na problematiku obrade velikih i složenih skupova podataka Wiewiórowski je izrazio zadovoljstvo akcijskim planom Europola iz ožujka 2021. godine koji sadrži mjere za smanjenje rizika prema subjektima obrade podataka, a čiju provedbu će, kako je istaknuo, EDPS kontinuirano pratiti. Wiewiórowski je najavio i izradu konačnih smjernica za Europol oko primjene umjetne inteligencije.
Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson izrazila je zadovoljstvo napretkom postignutim u okviru postupka revizije Uredbe o Europolu i najavila početak trijaloških pregovora o ovom prijedlogu Komisije. Povjerenica je kao središnji cilj revizije istaknula osnaživanje mandata Europola, na način da se Agenciji omogući izravna suradnja s privatnim stranama, zatim da se ojača uloga Europola u području istraživanja i inovacija, uključujući i primjenu umjetne inteligencije, kao i da se Europolu omogući podnošenje prijedloga za pokretanje kriminalističkih istraga te izravan pristup Schengenskom informacijskom sustavu. Osvrnuvši se na temu kibernetičkog kriminala i seksualnog zlostavljanja djece na internetu, Johansson je istaknula da je količina online materijala koji se odnose na seksualno zlostavljanje djece zabrinjavajuća i mjeri se u terabajtima, stoga je najavila osnivanje specijaliziranog europskog centra za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece. U odnosu na financijski i ekonomski kriminal, povjerenica je za iduću godinu najavila donošenje novog zakonodavnog okvira za oduzimanje imovinske koristi u sljedećoj godini.
Nadovezujući se na izlaganje povjerenice Johansson, slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs je pozdravio reviziju Uredbe o Europolu te izrazio očekivanje da će do kraja 2021. godine trijaloški pregovori biti dovršeni. Istaknuo je da Europolu mora biti omogućena obrada velikih skupova podataka kako bi učinkovito pružao podršku nadležnim tijelima država članica EU-a.
Izlaganja o temi kibernetičkog kriminala s fokusom na seksualno zlostavljanje djece i suradnju s trećim državama, uključujući privatne stranke i nevladine organizacije održali su predstavnici Europola, Europske komisije i slovenskih nadležnih tijela. U raspravi su istaknuta postignuća Europskog centra za borbu protiv kibernetičkog kriminala (EC3), a po pitanju materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, ukazano je na potrebu učinkovitijeg rada na identifikaciji žrtava kako bi se spriječila njihova daljnja viktimizacija. Ukazano je na potrebu osiguravanja čvrste pravne osnove koja će olakšati rad tijela za provedbu zakona u praćenju i istragama u kibernetičkom prostoru te podržati suradnju s pružateljima internetskih usluga.
U okviru rasprave o financijskom i ekonomskom kriminalu te zaštiti financijskih interesa EU-a, govornici su ukazali da je za otkrivanje ovih, često sofisticiranih kaznenih djela, potrebno uspostaviti što učinkovitiju suradnju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), Europola i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF). Voditelj Europskog centra za financijski i ekonomski kriminal (EFECC) Burkhard Muhl predstavio je rezultate Centra koji je od sredine prošle godine, kada je počeo s djelovanjem, proveo preko 300 operacija. Naveo je da EFECC nije zaprimio konkretnu prijavu u odnosu na tzv. „Pandorine dokumente“, no istaknuo je kako se provodi analiza dokumenata posebice u kontekstu otkrivanja mogućih kaznenih djela pranja novca. Nadovezujući se na isto, Europski javni tužitelj (EPPO) Frédéric Baab je naveo da se uskoro očekuje početak pune suradnje EPPO-a i Europola, a koju trenutačno nije moguće ostvariti zbog tehničkih razloga povezanih s Europolovom komunikacijskom mrežom SIENA.
U zaključnom dijelu sastanka JPSG je usvojio amandmane na članke 5. i 6.2. Poslovnika JPSG-a, koji su rezultat djelovanja radne skupine osnovane na Sedmom sastanku JPSG-a održanom u rujnu 2020. godine, a kojima se uređuje pitanje predstavnika JPSG-a na sastancima Upravnog odbora Europola te otvara mogućnost daljnje revizije Poslovnika JPSG-a.
Supredsjedatelji su u završnim izlaganjima najavili održavanje idućeg sastanka JPSG-a krajem veljače ili početkom ožujka 2022. godine u okviru parlamentarne dimenzije francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije.