Strasbourg – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić, članovi Kristina Ikić Baniček i Ivan Račan te zamjenica člana Marijana Puljak sudjelovali su u radu prvog godišnjeg, takozvanog zimskog plenarnog zasjedanja PSVE-a koje je ovoga tjedna održano u Strasbourgu.
Članovi saborskog Izaslanstva izabrani su na visoke dužnosti unutar organizacije: voditelju Marku Paviću obnovljen je mandat za obnašanje dužnosti potpredsjednika Skupštine, članica Izaslanstva Zdravka Bušić izabrana je za prvu potpredsjednicu Odbora za migracije, međunarodnu zaštitu i gospodarsku suradnju, članica Izaslanstva Kristina Ikić Baniček izabrana je za potpredsjednicu Pododbora za kulturu, obrazovanje i demokratske vrijednosti, a član Ivan Račan za potpredsjednika Pododbora za umjetnu inteligenciju i ljudska prava.
Skupština je izabrala i novu predsjednicu, a na tu dužnost velikom većinom glasova izabrana je austrijska zastupnica iz redova političke grupe Socijalista, demokrata i zelenih Petra Bayr. Na toj dužnosti naslijedila je Theodorosa Rousopoulosa (Grčka, EPP/CD), koji je predsjedničku dužnost obnašao od siječnja 2024. Petra Bayr postala je 36. predsjednica PSVE-a te treća austrijska državljanka na toj dužnosti od 1949. godine, kao i peta žena koja je preuzela ovu dužnost. U inauguracijskom govoru istaknula je važnost Europske konvencije o ljudskim pravima kao „živog instrumenta koji utječe na stvarne živote“, naglasivši da Vijeće Europe ne smije ostati nijemo pred nepravdom, pritiscima na demokraciju i kršenjem temeljnih prava. Posebno je istaknula potrebu potpune provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava te promicanje novih prava koja se pojavljuju u suvremenom društvu. Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu, naglasila je da će Vijeće Europe nastaviti čvrsto stajati uz međunarodno pravo, teritorijalni integritet i mirno rješavanje sukoba. Najavila je i jačanje vidljivosti Vijeća Europe te bližu suradnju svih njegovih tijela, s posebnim naglaskom na približavanje rada Organizacije građanima, osobito mladima.
Članovi PSVE-a u utorak navečer raspravljali su o temi funkcioniranja demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini. Parlamentarna skupština Vijeća Europe izrazila je zabrinutost zbog nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini, koji su obilježeni napadima na državu, vladavinu prava i institucije uspostavljene Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, ali je istaknula i razloge za nadu nakon odluka koje su preokrenule neke od ovih trendova. Usvajanjem rezolucije temeljem izvješća Zsolta Németha (Mađarska, ECPA) i Pabla Hispána (Španjolska, EPP/CD), Skupština je pozdravila ukidanje niza zakona od strane vlasti Republike Srpske koji su proglašeni neustavnima te pozvala na brzo imenovanje preostalih sudaca Ustavnog suda kako bi on mogao u potpunosti i učinkovito funkcionirati. Skupština je pozvala političke stranke da usvoje paket reformi radi poboljšanja funkcionalnosti državnih institucija, naglašavajući potrebu za ustavnim i izbornim reformama kako bi se pravni okvir uskladio sa zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima. Također je pozvala Predsjedništvo BiH da brzo završi postupak izbora suca za Europski sud za ljudska prava te potaknula vlasti na daljnju blisku suradnju s Venecijanskom komisijom. PSVE će nastaviti pratiti razvoj događaja u Bosni i Hercegovini u okviru svoje procedure nadzora.
U raspravi o ovoj temi sudjelovala je zastupnica Marijana Puljak, uime političke grupe Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE). Kazala je kako su posljednjih mjeseci zabilježeni izravni napadi na ustavni poredak, autoritet Ustavnog suda i Ured visokog predstavnika, no da je vladavina prava ipak prevladala: sudske odluke su provedene, neustavni zakoni povučeni, a izbori održani. To, prema njezinim riječima, pokazuje da institucije mogu izdržati ozbiljne političke pritiske kada postoji pravna jasnoća i međunarodna potpora. Zastupnica Puljak je istaknula nužnost hitne provedbe presude Sejdić – Finci i povezanih odluka Europskog suda za ljudska prava, ocijenivši da se ne radi o tehničkom pitanju, već o temeljnom pitanju jednakosti i demokratskih vrijednosti. Naglasila je i kako reforme moraju istodobno jačati jednakost građana i očuvati legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda, poručivši da ti ciljevi nisu suprotstavljeni. - Samo funkcionalna, europska Bosna i Hercegovina može jamčiti prava, sigurnost i dostojanstvo svih svojih građana, istaknula je. Zaključno je poručila da Bosni i Hercegovini ne treba "manje Europe", već više – "više vladavine prava, više jednakosti i hrabrost za reforme", uz poruku da je ALDE grupa spremna pružiti punu potporu tom europskom putu.
U nastavku sjednice, Skupština je oštro osudila nedostatak stvarne volje Rusije za okončanje rata i agresije protiv Ukrajine te je snažno osudila pojačavanje nasilja i patnje kojem je izložena ta zemlja. U rezoluciji usvojenoj na temelju izvješća zastupnika Piera Fassina (Italija, SOC), Skupština je pozvala na trenutni i potpuni prekid vatre te na iskrene pregovore, naglašavajući da Ukrajina ne smije biti prisiljena pregovarati dok se nalazi pod bombardiranjem. Skupština je istaknula kako ne smije doći do teritorijalnih ustupaka suprotnih načelima međunarodnog prava, niti bilo kakvog priznanja privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija kao ruskih, jer bi to legaliziralo promjenu granica silom. Skupština je naglasila kako je sveobuhvatan, pravedan, trajan i stabilan mir ključan za sigurnost Ukrajine i cijelog europskog kontinenta te da će ishod rata imati značajan utjecaj na budućnost europske i globalne sigurnosti.
Zastupnici su tijekom zimskog zasjedanja raspravljali o sljedećim temama: izbori u vrijeme krize; potpora predanosti sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru za Ukrajinu i sigurnosti europskog kontinenta; jačanje demokracija uz mlade: od sudjelovanja do zajedničke odgovornosti; osiguravanje odgovornosti, humanitarne zaštite i poštivanja međunarodnog prava u Gazi i na Zapadnoj obali nakon prekida vatre; nacrt dodatnog protokola uz Konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva osoba u vezi s prisilnim smještajem i prisilnim liječenjem u službama mentalnog zdravlja; socijalizacija u školama: prema uključivom i participativnom obrazovanju koje potiče demokratske vrijednosti; prijetnje međunarodnom poretku: slučaj Grenlanda; politička kriza na širem Bliskom istoku: potreba zaštite ljudskih prava i prava svih manjinskih skupina; za zabranu praksi konverzije; 65. obljetnica Europske socijalne povelje: socijalna prava kao temelj otpornih demokracija i socijalne pravde; postmonitoring dijalog sa Sjevernom Makedonijom.
Tijekom zimskog zasjedanja zastupnicima su se obratili predsjednica Moldove Maia Sandu, ministar vanjskih poslova Armenije Ararat Mirzoyan, zamjenik predsjednika Vlade i ministar vanjskih poslova Moldove te trenutačni predsjedavajući Odborom ministara Mihai Popşoi, održana je i uobičajena razmjena mišljenja s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom.
Na marginama zasjedanja, hrvatski zastupnici sastali su se sa šesteročlanim izaslanstvom bjeloruskih demokratskih snaga u izbjeglištvu. Bjelorusko izaslanstvo izrazilo je zadovoljstvo što je pozvano pratiti zimsko plenarno zasjedanje PSVE-a i nadu da će u budućnosti moći ravnopravno sudjelovati u radu Skupštine. Upoznali su hrvatske zastupnike s teškim stanjem u Bjelorusiji, gdje aktualna vlast pod predsjednikom Lukašenkom održava represivni režim: građani žive u stalnom strahu od uhićenja i zatvora te nema slobode izražavanja i medija. Zbog takvih uvjeta više od milijun Bjelorusa živi u egzilu, a oni se suočavaju s problemima oko dokumenata, zapošljavanja, obrazovanja, slobode kretanja te očuvanja identiteta i kulture, poručili su. Izaslanstvo je stoga ukazalo na važnost pružanja što šire podrške bjelaruskim građanima u izbjeglištvu te predstavilo program koraka i aktivnosti kojima bi se mogao podržati demokratski razvoj njihove zemlje.
U nastavku sjednice Skupština je izabrala Corinnu Wissels za sutkinju Europskog suda za ljudska prava iz Nizozemske i Nicholasa Emilioua iz Cipra.