.png)
Beč - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Davor Bernardić sudjeluje na konferenciji u organizaciji PS OESS-a i OESS-a o temi: "Regionalni politički dijalog sa zakonodavcima jugoistočne Europe o progonu, rehabilitaciji i reintegraciji stranih terorističkih boraca" koja se održava u Beču 14. i 15. listopada 2021.
Na konferenciji, koja se sastoji od tri panela, sudjeluje više od stotinu parlamentaraca, eksperata, pripadnika OESS-a. Prvog dana konferencije održana je rasprava kroz dva panela: Povratak i repatrijacija stranih terorističkih boraca te članova njihovih obitelji i Učinkovito procesuiranje stranih terorističkih boraca.
Voditelj hrvatskoga izaslanstva Davor Bernardić u svom je obraćanju iznio da je, prema podacima koje je javno objavila hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija, na području pod kontrolom ISIL-a u Siriji i Iraku boravilo sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo. - Od njih, samo jedna osoba ima isključivo hrvatsko državljanstvo, dok su drugi dvojni državljani i nikada nisu trajno živjeli u Hrvatskoj, kazao je Bernardić. Dodao je da se ni jedna osoba nije radikalizirala u Hrvatskoj, niti se ISIL-u pridružila izravnim odlaskom iz Hrvatske.
Prema raspoloživim podacima, dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga u Siriji. Ni jedna od ovih osoba nije se vratila ili došla u Hrvatsku, pa Hrvatska do sada nije imala sudskih procesa protiv povratnika.
Bernardić je pojasnio da će u slučaju dolaska ovih osoba s hrvatskim državljanstvom iz Sirije u Hrvatsku biti potreban sveobuhvatan pristup više državnih institucija, od sigurnosnih tijela, zdravstvenih, psiho-socijalnih, obrazovnih, ali i pravosudnih. - Prema djeci koja su se tamo rodila postupalo bi se prema svim međunarodnim ugovorima iz područja zaštite djece, a koji su već integralni dio hrvatskog pravosudnog sustava, rekao je Bernardić.
Od početka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima se priključilo tisuće Europljana, dok se s područja zapadnog Balkana ISIL-u priključilo gotovo 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma. Do sada se u svoje matične države, od njih približno 1000, vratilo oko 450. Oko 250 ih je poginulo, što znači da se oko 300 osoba još uvijek nalazi na području Sirije. Države zapadnog Balkana započele su proces repatrijacije stranih boraca i njihovih obitelji, posebice tijekom 2019. godine, ali je pandemija zaustavila taj proces, tako da se očekuje njegov nastavak kad se epidemiološka situacija popravi.
Povratak stranih boraca predstavlja značajan sigurnosni rizik jer se radi o osobama koje su sudjelovale u borbama na strani terorističke organizacije, vojno su obučeni i dodatno radikalizirani i traumatizirani na ratištu. Značajnu ulogu u smanjivanju ovog rizika imat će kazneni postupci protiv povratnika, pripadnika terorističkih organizacija, kao i odgovarajući programi deradikalizacije. Povratak „džihadista“ predstavlja izazov za sva europska društva, posebice za države u koje se vraćaju u velikom broju. Pri tome su države zapadnog Balkana posebno osjetljive, jer uz veliki broj stranih boraca imaju i svoje unutarnje probleme.
Republika Hrvatska nema poseban zakon o terorizmu već su kaznena djela iz spektra terorizma propisana u sklopu općeg Kaznenog zakona. S obzirom na povoljne nacionalne sigurnosne prilike, u Republici Hrvatskoj nema osuđenih osoba za terorizam, niti je bilo sudskih procesa za terorizam. Kao i u drugim državama, u slučaju dolaska osobe s hrvatskim državljanstvom s teritorija pod kontrolom terorističkih skupina, poseban izazov bio bi utvrđivanje pripadnosti terorističkoj organizaciji.
Suočene s rastućim brojem osoba koje su otišle u Siriju i Irak s ciljem pridruživanja tamošnjim terorističkim organizacijama, države zapadnog Balkana su tijekom 2014. i 2015. prilagodile svoja zakonodavstva dodavanjem kaznenih djela pridruživanja stranim paravojnim i terorističkim organizacijama čime je počelo sustavnije procesuiranje islamističkih boraca koji su se pridružili ISIL-u i drugim terorističkim skupinama u Siriji i Iraku.
Međutim, oni borci koji su se vratili prije donošenja ovih zakonskih dopuna nisu bili procesuirani. Također, iako se borci procesuiraju, kazne za pridruživanje terorističkim skupinama u državama zapadnog Balkana relativno su kratke, uglavnom od jedne do nekoliko godina zatvora, pri čemu su kazne u BiH u prosjeku najkraće, do 2 godine zatvora, dok je u drugim državama zapadnog Balkana prosjek oko 10 godina zatvora. Drugi problem s procesuiranjem jest i pravilo da se žene ne procesuiraju, zbog problema dokazivanja, uz izuzetak Kosova.
Drugog dana konferencije održat će se rasprava kroz panel Rehabilitacija i reintegracija stranih terorističkih boraca i članova njihovih obitelji.