.png)
Pariz – Članovi Odbora za vanjsku politiku Davor Ivo Stier i Stephen Nikola Bartulica sudjeluju na međuparlamentarnoj konferenciji o migracijama i izazovima s kojima se države članice Europske unije suočavaju sedam godina nakon migracijske krize 2015., a u svjetlu rata u Ukrajini i zaštite vanjskih granica Unije. Konferencija se održava u francuskom Senatu 15. i 16. svibnja 2022.
Međuparlamentarna konferencija posvećena je budućem boljem definiranju sveobuhvatnih i održivih pristupa migracijskim izazovima, pojačanih pandemijom covida 19, ratom u Ukrajini i klimatskim promjenama, upravljanju migracijama u Europi i njezinim različitim aspektima u kontekstu nastavka rada na jačanju suradnje sa zemljama od interesa kroz MOCADEM sustav. U okviru toga sustava bi se koordinirale aktivnosti vraćanja i to posebno iz najpogođenijih država članica, jačanje aktivnosti za sprječavanje odlazaka iz zemalja porijekla, poglavito u suradnji s Frontexom, kao i uspostavljanje zajedničke strategije za jačanje readmisijskih instrumenta. Konferencija je okupila predstavnike Europske komisije, zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, te predstavnike nacionalnih i međunarodnih institucija nadležnih za sigurnost vanjskih granica, migracije i azil.
Na međuparlamentarnoj konferenciji uvodno su govorili predsjednik francuskog Senata Gerard Larcher, predsjednik Odbora za pravna pitanja Senata Francois Noel Bufffe i predsjednica Odbora za pravna pitanja francuske Nacionalne skupštine Yael Braun Pivet. Sudionicima konferencije obratili su se i glavni tajnik Organizacije za europsku suradnju i razvoj Mathias Cormann i direktorica Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove Europske komisije Monique Pariat istaknuvši kako su ratne okolnosti na području Ukrajine utjecale na to da veliki broj građana Ukrajine bježi i dolazi većinom na područje EU-a, a da pritom veliki teret rata i krize snose zemlje u neposrednom susjedstvu.
U dosadašnjoj raspravi istaknuto da je Europska unija već nekoliko godina suočena s velikim migracijskim izazovima bez presedana koji iziskuju učinkovite intervencijske mehanizme organizirane na europskoj razini. Spomenuto je da do danas uspostavljeni pravni instrumenti, kao i sredstva koja su dodijeljena pitanju migracija ne omogućuju dovoljno učinkovit odgovor, a posebice u svjetlu aktualne krize i rata u Ukrajini. Osvrnulo se na „Pakt za migraciju i azil“ koji je Europska komisija predstavila krajem 2020. te je u tom kontekstu naglašena važnost daljnjih rasprava na relevantnim odborima parlamenata država članica Europske unije oko zauzimanja zajedničkog stava za jačanje mjera kontrole granica i povratka u zemlje podrijetla, oko mehanizmima solidarnosti koje treba provesti između država članica za prihvat migranata, o skrbi za osobe spašene na moru, te o zajedničkoj politici izdavanja viza, kao i o snagama i slabostima zajedničkog europskog sustava azila te o uvjetima integracije primljenih stranaca.
O temi iskustava iz migrantske krize koja je započela 2015. i lekcija u svijetlu rata u Ukrajini govorili su zastupnici Stier i Bartulica, osvrnuvši se na iskustvo Republike Hrvatske iz Domovinskog rata i prihvata velikog broja izbjeglica iz Bosne i Hercegovine devedesetih godine s kojima se Hrvatska nosila dok je još bila pod okupacijom. U tom kontekstu spomenuto je da Hrvatska najbolje razumije Ukrajinu, te da daje punu podršku i pomoć ukrajinskom narodu. Zastupnik Stier se osvrnuo na važnost pitanja sigurnosti kako za Hrvatsku tako i Europsku uniju, ali i šire susjedstvo koje je postalo ključno, posebice u uvjetima stalnog pogoršanja krize te da su migracije od početka 2015. do danas značajno utjecale i na geopolitičke prilike. - Naučili smo da od 2015. godine do danas Dublinska uredba više nije primjenjiva, pogotovo u svjetlu rata u Ukrajini i izbjegličke situacije koja je proizašla iz vojnih djelovanja, a koja je dodatno potvrdila važnost što skorijeg napretka u usvajanju Pakta o migracijama i azilu, rekao je Stier.
Zastupnik Bartulica u svom obraćanju ukazao je na distinkciju između ekonomskih migranata i izbjeglica prognanih s ratnih područja. - Iskustva pokazuju da u mnogim zemljama integracija velikog broja migranata nije uspjela, te da u tom kontekstu treba uzeti u obzir religiju kao snažan čimbenik u motiviranju ponašanja ljudi, rekao je Bartuica.
Na konferenciji se raspravlja o tome na koji način ojačati koordinaciju između država članica i sredstava Europske unije na vanjskim granicama, te kako države članice mogu jamčiti učinkovito pravo na azil, a da pritom izbjegnu njegovu moguću zloupotrebu. Ujedno se vodi rasprava i o tome na koji način treba promovirati uvjete za održivi gospodarski razvoj u zemljama podrijetla migranata koji vjeruju da mogu pronaći bolje uvjete života u Europskoj uniji.