.png)
Berlin – Članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a (PS OESS) Hrvoje Šimić i Zvonimir Troskot sudjelovali su u radu 6. Leinsweiler seminara koji je održan 6. i 7. svibnja.
PS OESS i Izaslanstvo njemačkog Bundestaga u PS OESS-a od 2016. organiziraju godišnji događaj - Leinsweilerov seminar koji okuplja članove parlamenata država članica OESS-a i stručnjake kako bi raspravljali o pitanjima vezanim uz rješavanje sukoba. Seminar je dobio ime po mjestu održavanja prvog takvog događaja, a namjera je bila stvoriti platformu za parlamentarce kako bi razmatrali scenarije povijesnih sukoba i raspravljali o relevantnim pitanjima prevencije i rehabilitacije sukoba s ciljem promicanja mira u regiji OESS-a.
U organizaciji PS OESS-a te uz potporu Bundestaga i njemačkog Ministarstva vanjskih poslova seminari se održavaju u neformalnom okruženju koje omogućuje slobodnu i otvorenu razmjenu između svih sudionika, a nadovezuje se na tzv. Bečki proces koji je 2014. okupio parlamentarce iz Ruske Federacije i Ukrajine.
Zbog pandemije zadnji seminar održan je 2019. godine. U kontekstu trenutačne krize s kojom se suočava OESS, ovogodišnji je događaj sudionicima pružio priliku da analiziraju prošla iskustva, kao i sadašnje izazove Organizacije te da razmisle o načinu na koji će se organizacija razvijati u nadolazećim godinama. Tematske sjednice, tijekom kojih su sudionici čuli mišljenja stručnjaka i praktičara iz regije OESS-a bile su popraćene otvorenom raspravom između svih sudionika.
Poseban interes sudionika bio je usmjeren na raspravu o trenutnoj situaciji u Ukrajini zbog ratnog sukoba s Rusijom. Ukrajinski izaslanstvo detaljno je upoznalo sudionike s naporima i postignućima u organizaciji redovnog rada Vrhovne Rade, aktualnim političkim i ratnim okolnostima te o njihovom viđenju potrebnog smjera djelovanja PS OESS-a u odnosu na situaciju u Ukrajini.
Na sastancima su obrađene teme: „Od Helsinkija do Kijeva“ koja je obuhvaćala iznošenje stavova o trenutačnom stanju europske sigurnosti od početka ruske agresije na Ukrajinu, tema „Od Beča do terena“ koja je bila usmjerena na raspravu o najboljim praksama terenskog rada OESS-a u jugoistočnoj i istočnoj Europi, tema „OESS za pet godina“ te „Uloga PS OESS-a“ i prijedlozi za nadolazeće godišnje zasjedanje u Vancouveru.
Hrvatski parlamentarci aktivno su sudjelovali u raspravama o svim temama te upoznali sudionike s programima integracije i rehabilitacije branitelja koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Zvonimir Troskot je između ostalog rekao da Hrvatska kao država koja je u nedavnoj prošlosti proživjela rat na vlastitom teritoriju ima jedinstveno iskustvo u poslijeratnoj tranziciji i mirnoj reintegraciji te da je spremna podijeliti svoja najbolja iskustva i prakse kako bi pomogla ukrajinskim braniteljima i njihovim obiteljima, reintegrirala ih u aktivan društveni život, održala i obnovila njihovo tjelesno i mentalno zdravlje te poduprla njihove poduzetničke aktivnosti i aktivnosti zapošljavanja.
Hrvoje Šimić istaknuo je da su Hrvatska i Ukrajina suradnju po pitanju skrbi za branitelje i ratne stradalnike započele 2016. na temelju iskustva Hrvatske u zbrinjavanju branitelja iz Domovinskog rata 1991.-1995. Suradnja Ministarstava branitelja dviju država intenzivirala se nakon napada Ruske Federacije na Ukrajinu. - Budući da intenzitet i brutalnost ruske agresije na Ukrajinu ne jenjava Hrvatska je prepoznala potrebu konkretne pomoći prijateljskom ukrajinskom narodu te je 26. travnja 2023. primljeno 19 ranjenika i 9 osoba iz pratnje na zbrinjavanje unutar hrvatskog bolničkog sustava, kazao je Šimić te dodao kako će im se nakon medicinskog i rehabilitacijskog tretmana u bolnicama nuditi rehabilitacija u veteranskim domovima kroz provedbu psihosocijalnih i rekreacijskih programa.
Šimić i Troskot održali su na marginama Seminara bilateralne sastanke s izaslanstvima Njemačke, Ukrajine te predsjednicom PS OESS-a Margaretom Cederfelt (Švedska).
Uz organizatore, na 6. Leinsweiler seminar bila su pozvana izaslanstva sljedećih država članica OESS-a: Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Ukrajine.