.png)
Kopenhagen/Zagreb – Član izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Hrvoje Šimić sudjelovao je na virtualnom sastanku Glavnog odbora PS OESS-a za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš koji se održao drugog dana zasjedanja PS OESS-a 2021.
Otvarajući sastanak predsjedavajuća Doris Barnett (Njemačka) istaknula je kako su među najvećim prijetnjama u svijetu danas korupcija, pranje novca, javno zdravstvo, financiranje terorizma, klimatske promjene i zagađenje okoliša. - Pandemija je otkrila, kazala je, kako socio-ekonomska dinamika može utjecati na sigurnost i stabilnost, a stalna je zdravstvena kriza pokazala da moramo djelovati kao globalna zajednica kako bismo uspješno odgovorili na globalne izazove pri čemu je pozvala da se kratkovidni, stranački nacionalni interesi ostave po strani za opće dobro, uz neizostavnu potrebu korištenja znanosti, tehnologije i inovacija kako bi svijet preusmjerili na održiviji i otporniji put. S tim u vezi napomenula je da brzi razvoj cjepiva za COVID-19 nikada ne bi bio moguć da sve zemlje nisu shvatile svoje uloge i surađivale u pronalaženju zajedničkog rješenja za globalni problem, te ustvrdila da bi ista logika trebala biti primijenjena i za druge globalne izazove.
Više od 30 parlamentaraca raspravljalo je o Izvješću izvjestiteljice Glavnog odbora Elone Gjebrea Hoxhe (Albanija) na temu jačanja multilateralizma u vrijeme globalne krize, ističući da bi međunarodna zajednica trebala iz iskustva pandemije COVID-a 19 naučiti kako se nositi s budućim sličnim krizama i na adekvatan način zaštititi planet odgovornijim politikama.
Izvjestiteljica Hoxha je istaknula kako je pandemija COVID-a 19 potkopala gospodarstvo i promijenila živote milijardama ljudi širom svijeta, te naglasila potrebu za koordiniranim naporima u rješavanju mnoštva složenih problema.
- S jedne strane, rekla je, pandemija je pogoršala postojeće gospodarske izazove koji će, ako se ne riješe odgovorno, i dalje kočiti sigurnost i razvoj u regiji OESS-a. S druge strane, pandemija je pokrenula veću svijest o krhkosti okoliša i njegovoj važnosti za dobrobit ljudi, kazala je Hoxha.
Naglasila je da je ključna tema njezina izvješća da parlamentarci moraju igrati vodeću ulogu u stvaranju novog, post-COVID svjetskog poretka koji učinkovito rješava razvojne potrebe, a istodobno u potpunosti čuva planet. Što se tiče ekonomske sigurnosti, primijetila je da su hitno potrebne prilagodbe politike i socijalne politike kako bi se oporavile i izgradile otpornosti na buduće slične šokove. - Zaštita okoliša mora biti u središtu sigurnosne agende, rekla je Hoxha, jer degradacija okoliša predstavlja jednu od najvećih prijetnji s kojom se suočava ljudska civilizacija. Hoxha je pozvala na veće napore za oblikovanje modela održivog razvoja u kojem se ekonomskim, socijalnim, okolišnim i javnim zdravstvenim čimbenicima daje jednaka pažnja. S tim u vezi istaknula je potrebu ubrzanja energetske tranzicije s niskim udjelom ugljika, promicanje odgovornijega gospodarstva koje cijeni ekološku održivost i korištenje mogućnosti koje nude digitalna revolucija i tehnološke inovacije za potporu zelenoj tranziciji.
Parlamentarci su u raspravi pokrenuli pitanja poput upravljanja migracijama i potrebu cijepljenja svih migranata bez obzira na pravni status. Povećana razina nasilja nad ženama tijekom pandemije kao i povećani rizici od trgovine ljudima i krijumčarenja, istaknuti su kao posebni problemi.
Kao ključni problemi spomenuti su korupcija, pranje novca, financiranje terorizma te upotreba Interneta za radikalizaciju. Govorilo se i o ekonomskom utjecaju pandemije na mlade ljude te potrebi podrške malim i srednjim poduzećima u cilju smanjenja nezaposlenosti. Davanje prioriteta borbi protiv korupcije posebno je važno za zaštitu javnih resursa od ilegalnih praksi, posebno u kontekstu izvanrednih troškova povezanih s pandemijom. Hitan prioritet su i klimatske promjene, pri čemu je važno korištenje alata za određivanje cijene emisije ugljika kao i sagledavanje utjecaja sukoba u Ukrajini na okoliš.
Zasjedanje na daljinu PS OESS-a 2021. otvoreno je u srijedu virtualnim sastankom Glavnog odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja, a nastavlja se u petak, 2. srpnja sastankom Glavnog odbora za politička pitanja i sigurnost te uz osobnu prisutnost sudionika 5. i 6. srpnja u Beču sastankom Stalnog odbora i Plenarnom sjednicom.