.png)
Zagreb - U organizaciji saborskih zastupnika Radničke fronte, SDP-a i Možemo u Saboru je u petak održan okrugli stol s temom humanitarne katastrofe u Gazi i doprinosu Hrvatske u hitnom prekidu sukoba.
O temi su izlagali Emina Bužinkić iz Inicijative za slobodnu Palestinu i Instituta za razvoj i međunarodne odnose, vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, zastupnica Radničke fronte Katarina Peović koja je i moderirala skup, Ivan Grdešić (SDP) te Jelena Miloš (Možemo!).
Humanitarne udruge upozoravaju da je od početka sukoba ubijeno više od 30.000 ljudi, od čega 10.000 djece. Sumoran uvod u temu postavile su jučerašnje zastrašujuće snimke pucanja po gladnim civilima koji su se okupili oko kamiona kako bi dobili hranu, pri čemu je najmanje 112 osoba ubijeno, a 760 ozlijeđeno. Prije mjesec dana Međunarodni sud pravde upozorio je na mogućnost genocida na području Gaze, a Izraelu je naloženo da poduzme potrebne mjere da spriječi genocid. No, te mjere nisu poduzete, smatraju udruge.
Svrha okruglog stola bila je poslati jasnu poruku o ulozi i obavezama Republike Hrvatske s obzirom na odluke Međunarodnog suda pravde. Izlagači su se složili da politika Vlade RH do sada nije pokazala želju da spriječi genocid. Hrvatska se, tvrde, našla u neslavnom društvu još samo 4 države članice EU-a koje su na Općoj skupštini UN-a u listopadu glasale protiv rezolucije koja poziva na "trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje" u Pojasu Gaze.
Emina Bužinkić uvodno je iznijela tmurne brojke o 38.000 mrtvih od početka sukoba, među kojima je više od 15.000 djece, 130 novinara te više od 2 milijuna protjeranih osoba. Upozorila je da Izrael ne pristaje na privremene mjere koje je odredio Međunarodni sud pravde. U samo 30 dana ubijeno je 3600 Palestinaca. Upozoreno je da su oni koji daju podršku genocidu također odgovorni za zločin. Bužinkić je usto napomenula da je Inicijativa za slobodnu Palestinu uputila Ministarstvu vanjskih poslova svoje zahtjeve.
Božo Kovačević je podsjetio na Rezoluciju 181 koja je osnova za postojanje države Izrael, ali i Palestine. Dao je kratki pregled povijesti sukoba i naglasio kako je recentna politika povezana s radikalnim anti-islamistima u vladi Benjamina Netanyahua, te kako ta politika već godinama, dakle i prije 7. listopada 2023., predstavlja politiku upadanja u domove i politiku racija. Netanyahuov aktualni „mirovni plan”, istaknuo je Kovačević, uključuje postavljanje vojske na granicu s Egiptom, što se ne može smatrati mirotvorstvom. –Sjedinjene Američke Države, koje eksplicitno osuđuju terorizam, stavljaju veto na odluke o primirju i tako postaju glavni sponzor izraelske politike. Hrvatska mora pozvati izraelskog veleposlanika i postaviti pitanja o kršenju niza konvencija, trebamo uložiti prosvjednu notu. Također možemo predložiti donošenje rezolucije o slanju snaga za nametanje mira. I arapske zemlje treba pozvati da aktivno zbrinjavaju izbjeglice, zaključio je Kovačević.
Katarina Peović predstavila je politiku Radniče fronte u Saboru, koja je prva upozorila na ogromne žrtve na strani Palestinaca od 7. listopada prošle godine te „licemjerje koje vlada u Saboru gdje se nije moglo dugo čuti glas podrške palestinskom narodu“. –Gaza je i prije aktualnog sukoba bila uistinu najveći otvoreni zatvor na planetu, u kojemu je bilo smješteno više od dva milijuna Palestinaca, s uskraćivanjem osnovnih ljudskih prava i sloboda, rekla je Peović i podsjetila na glasovanje o Zakonu o potvrđivanju sporazuma između Vlade RH i Vlade Države Izrael o suradnji u području javne sigurnosti, u kojemu je samo Radnička fronta glasala protiv, iako se tim Zakonom dozvoljava nabava tehničke opreme i usluga iz Izraela, bez procjene poštivanja ljudskih prava.
Peović je navela zahtjeve koje je Radnička fronta uputila Vladi RH još 11. listopada, a koji obuhvaćaju prekid nasilja i postizanje održivog mira, ispitivanje svih mogućnosti uspostavljanja sustava kontrole i zabrane uvoza izraelske robe koja dolazi s okupiranih palestinskih teritorija, aktivno uključivanje u kampanju osude politike Izraela kao jednog od najvećih kršitelja međunarodnog prava i kolonijalne sile unutar EU, te pokretanje procesa priznavanja Palestine kao samostalne i neovisne države.
Ivan Grdešić, umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dao je viđenje SDP-a o tom problemu i naglasio da je radikalizacijom uslijed terorističkog napada Hamasa minoriziran Fatah, ali i konsolidacija opozicije s aktualnom Netanyahuovom politikom. I jedni i drugi, naglašava Grdešić, civilni prostor smatraju vojnim prostorom. Ideja da će se taoci osloboditi bombardiranjem bila je od početka neuvjerljiva. Upozorio je i na kršenje humanitarnog prava i genocidno djelovanje Izraela. Zato bi i cilj mirovnih snaga trebao biti eliminacija Netanyahuovih politika i demokratizacija Izraela.
Jelena Miloš, zastupnica stranke Možemo! navela je aktivnosti svoje stranke, zaključivši kako nakon odbacivanja njihovog Zaključka upućenog Vladi RH „nema modela da se Vladu dovede u red”, no da bi se trebalo okupiti oko zajedničkih ciljeva – prekida vatre i priznavanja palestinske države. U tom smjeru su u raspravi sudjelovali Gordan Bosanac, Sandra Benčić i Urša Raukar, koji se slažu kako je potrebno okupiti opoziciju oko zajedničkih zaključaka.
Zoran Pusić iznio je svoje viđenje problema zaključivši da „ukoliko netko želi uništiti Izrael – treba uništiti mirovni proces“.
Maja Mileta upozorila je da sve hrvatske stranke treba prozvati zbog glasanja u Europskom parlamentu u slučajevima koji su trebali biti jasna osuda izraelske politike. U raspravu su se uključili i drugi sudionici okruglog stola, uživo i online. Okrugli stol završen je zaključkom o upućivanju zahtjeva oporbe hrvatskoj Vladi.