.png)
Zagreb - U okviru obilježavanja 8. ožujka - Međunarodnog dana žena, Interparlamentarna unija objavila je godišnje izvješće o zastupljenosti žena u parlamentima. Izvješće za 2018. godinu posebno je usmjereno na pokazatelje o zastupljenosti žena u 50 zemalja koje su tijekom 2018. provele parlamentarne izbore.
U izvješću navodi se da je 2018. pokazala dobre trendove koji su zamjetni tijekom posljednjeg desetljeća. Zastupljenost žena globalno je vrlo blago porasla za jedan postotak, s 23,4 posto u 2017. na 24,4 posto u 2018. Iako je porast blag u prošloj godini, podaci za proteklo desetogodišnje razdoblje pokazuju da je trend rasta zastupljenosti žena u parlamentima ubrzan: trenutačno je udio zastupnica na globalnoj razini, u prosjeku za oba doma, 24 posto, dok je 2016. bio 23 posto, 2014. 21,9 posto, 2010. 19 posto, 2007. 17,7 posto, a 1997. svega 11,3 posto.
Pokazatelji za novokonstituirane parlamente u prošloj godini ističu oba američka kontinenta u pogledu postignuća najviše prosječne stope zastupljenosti žena koja je premašila 30 posto, a 24 doma bilježe i više od 40 posto zastupnica. Među primjerima s najsnažnijim promjenama IPU ističe parlamentarne izbore u SAD-u i Brazilu.
Prema IPU-u, izbori za američki Kongres povijesni su u pogledu inkluzije novih društvenih skupina iz kojih dolaze novoizabrane zastupnice. Oba doma bilježe postotak žena koji do sada nije zabilježen: u Zastupničkom domu zastupljenost žena trenutačno je 23,5, a u Senatu 25 posto. U tom broju, 37 posto je zastupnica drugih rasa, a po prvi put izabrane su dvije zastupnice pripadnice islamske religije te dvije zastupnice iz reda američkih domorodaca. Pored toga, izabrane su i dvije najmlađe zastupnice dosad u dobi od 29 godina starosti te četiri zastupnice koje su deklarirale različite seksualne orijentacije. Ovi trendovi, ističe IPU, posve su se različito odrazili u dvije najveće stranke: u redovima Republikanaca broj zastupnica ostao je nepromijenjen (13), dok je broj zastupnica u redovima Demokrata porastao sa 16 u prošlom sazivu na sadašnjih 89.
I rezultate izbora u Brazilu IPU navodi kao povijesne: kao rezultat snažne prosvjedne kampanje protiv ubojstva aktivistice i kandidatkinje na lokalnim izborima Marielle Franco, u oba doma izabran je najveći broj zastupnica dosad pa je njihova trenutačna zastupljenost 15 posto (prethodno 9,9). Među njima je i najveći broj zastupnica crne rase, 13 (prethodno 10).
U azijsko-pacifičkoj regiji, koja je dosad u pravilu imala najmanju zastupljenost žena, prošle godine zabilježen je blag prosječan porast zastupljenosti, a primjer najsnažnijeg rasta broja žena u predstavničkom tijelu zabilježila je Kraljevina Butan gdje je broj zastupnica udvostručen, s 8 na 16.
U afričkoj regiji dogodio se blag porast zastupljenosti žena, najviše u parlamentu Džibutija gdje je, kao rezultat partnerstva s Interparlamentarnom unijom tijekom 2017. godine na provedbi programa rodno osjetljivog parlamenta, trenutačno 25 posto zastupnica.
Bliski istok i Sjeverna Afrika zabilježili su vrlo različite rezultate po zemljama. Najveći pad zastupljenosti žena zabilježen je u parlamentu Mauritanije gdje se za 153 zastupnička mjesta na izborima natjecalo stotinu političkih stranaka ili približno pet tisuća kandidata. Iako je postojala zakonska kvota o zastupljenosti žena, IPU procjenjuje da je prevelika stranačka fragmentacija dovela do pada zastupljenosti žena s prijašnjih 25,2 na sadašnjih 20,3 posto.
Suprotan primjer u istoj regiji je donji dom parlamenta Bahreina u kojem je u 2018. udvostručen broj zastupnica, sa 7,5 na 15,0 posto. Na prvim parlamentarnim izborima u ovoj kraljevini 2002. godine, nije izabrana ni jedna žena, 2006. i 2010. izabrana je po jedna, a prekretnicu je označila 2014. godina kada su izabrane tri žene u Donji dom, dok je 2018. izabrano šest žena. K tomu, IPU u svome izvješću posebno ističe činjenicu da je u 2018. u Bahreinu prvi put izabrana predsjednica parlamenta Fouzia Zainal koja je ujedno jedna od tri žene na toj dužnosti u arapskom svijetu.
Europski parlamenti u 2018. u prosjeku zabilježili su blag porast zastupljenosti žena koji trenutačno iznosi 28,5 posto. No, IPU ističe da taj podatak skriva "dramatične varijacije diljem regije i kada je riječ o napretku, ali i u nazadovanju po pitanju zastupljenosti žena".
Među primjerima porasta broja zastupnica su: parlament Monaka gdje u ukupnom broju od 24 zastupnika trenutačno trećinu čine žene, parlament Latvije u koji je zahvaljujući visokom rangiranju žena na izbornim listama - unatoč manjem ukupnom broju kandidatkinja - izabran veći broj žena, a i na čelo parlamenta izabrana je zastupnica, Inara Murniece. Prosječna zastupljenost žena i u talijanskom parlamentu, nakon izbora 2018., porasla je sa 28,4 na 35,7 posto. Rezultat je to izmjene izbornog zakona iz 2017., gdje su propisane kvote od 50 posto žena na stranačkim listama po proporcionalnom izbornom sustavu, te od 40 posto u većinskom unutar mješovitog izbornog sustava u Italiji, ali i činjenice da su neke stranke istu kandidatkinju kandidirale na više izbornih lista čime su povećale njezine izglede za izbor.
Primjeri pada zastupljenosti žena zabilježeni su u Češkoj i Sloveniji. U češkom Senatu broj senatorica pao je s 18,8 na 16 posto, dok je u Sloveniji zabilježen najveći pad zastupljenosti žena u regiji, s 35,6 na 24,4 posto.
U pogledu broja žena koje obnašaju dužnosti predsjednica svjetskih parlamenata, 2018. zabilježila je blag porast i toga pokazatelja. Na kraju 1990-ih svega je nekoliko parlamenata u Europi i dvije Amerike na čelu imalo predsjednice. Između 2005. i 2015., ističe IPU, taj se broj udvostručio s 8,3 na 15,6 posto. Na početku 2019. postotak predsjednica porastao je na 19,7 u ukupnom broju od 279 predsjednika parlamenata (i 7 njihovih zamjenika) u 272 parlamentarna doma. Među europskim parlamentima kojima su na čelu predsjednice su primjerice: bosanskohercegovački parlament, bugarski, danski, finski, talijanski, latvijski, nizozemski, norveški, Ruske Federacije, srbijanski, španjolski, švicarski. Kada se promatraju podaci za druge regije svijeta, na čelu parlamenata žene su, među ostalim zemljama, u Argentini, Indiji, Filipinima, Ruandi, Turkmenistanu, Vijetnamu, Zimbabveu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Sjedinjenim Američkim Državama.
Među parlamentarnim pokazateljima i trendovima u parlamentarnom predstavništvu koje je Interparlamentarna unija zabilježila u izvješću za 2018. godinu su i sljedeći. Sama činjenica postojanja kvota kako bi se povećala zastupljenost žena u parlamentima nije dostatna za postizanje toga cilja, nego je modele kvota potrebno dobro osmisliti. Nadalje, i vrsta izbornog sustava utječe na zastupljenost žena. Longitudinalna istraživanja IPU-a pokazuju da razmjerni i mješoviti izborni sustavi rezultiraju većim brojem izabranih žena te da je politička volja odlučujući faktor utjecaja na mogućnost povećanja broja zastupnica.
U zaključku izvješća IPU navodi da je 2018. obilježilo i pitanje suprotstavljanja nasilju nad ženama u politici. To pitanje razmatrano je pred Općom skupštinom UN-a, na 12. summitu predsjednica parlamenata u Boliviji, a IPU je u suradnji s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe objavio rezultate istraživanja s temom "Seksizam, uznemiravanje i nasilje nad ženama u europskim parlamentima" koje sadrži i preporuke za borbu protiv nasilja nad ženama u politici.