Bruxelles – Predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Dubravka Lipovac Pehar i član Odbora Marko Pavić sudjelovali su 23. i 24. veljače 2026. na Europskom parlamentarnom tjednu 2026. koji se održao u organizaciji Europskog parlamenta i parlamentarne dimenzije ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Ovogodišnji Europski parlamentarni tjedan pod nazivom „Oblikujmo zajedno gospodarsku budućnost Europe“ okupio je zastupnike Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenata iz 24 države članice Europske unije, četiri države kandidatkinje – Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, te Norveške sa statusom posebnog gosta, radi razmjene mišljenja o aktualnim gospodarskim, proračunskim i socijalnim pitanjima.
Skup su otvorile predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i predsjednica ciparskog Zastupničkog doma Annita Demetriou pozvavši na snažnije partnerstvo između Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata radi učinkovitijeg suočavanja s aktualnim izazovima u presudnom trenutku za Europsku uniju. Naglasile su važnost pravodobnog donošenja sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira prilagođenog novim sigurnosnim i gospodarskim okolnostima uz zaštitu demokratskih vrijednosti, sigurnosti građana te jačanje konkurentnosti, strateške autonomije i dugoročne stabilnosti Unije.
Dvodnevni program obuhvatio je tri paralelna međuparlamentarna sastanka odbora nadležnih za ekonomsku i monetarnu politiku, proračun te zapošljavanje i socijalna pitanja, kao i 26. Međuparlamentarnu konferenciju o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji. Izaslanstvo Hrvatskoga sabora sudjelovalo je na sastanku odbora za proračun gdje se raspravljalo o financiranju proračuna Europske unije, sustavu vlastitih sredstava te sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru i nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.
Zastupnica Pehar istaknula je važnost uzimanja u obzir iskustava s provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost pri oblikovanju budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira, naglasivši kako je Hrvatska bila među uspješnijim državama članicama u korištenju sredstava iz Mehanizma zahvaljujući transparentnom upravljanju i učinkovitom praćenju reformi. Upozorila je pritom da je riječ o kriznom i izvanrednom instrumentu čiji se model ne može u potpunosti preslikati na redovni dugoročni proračun Unije, koji mora osigurati stabilno financiranje zajedničkih politika, osobito kohezijske i poljoprivredne politike, te ravnomjeran regionalni razvoj. Budući proračun, naglasila je, trebao bi se fokusirati na stvarne rezultate i dugoročne učinke uz administrativno pojednostavljenje koje će biti vidljivo krajnjim korisnicima te očuvanje ravnoteže između fleksibilnosti, odgovornosti i potreba građana i regija.
Zastupnik Pavić kazao je kako je Hrvatska korištenjem EU fondova povećala svoj BDP sa 61 posto na 78 posto prosjeka Europske unije, što pokazuje uspješnu konvergenciju i djelotvornost kohezijske politike. Naglasio je i uspješnu provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost iz kojega je Hrvatska dobila potporu u visini 13 posto BDP-a, pri čemu je gospodarski rast bio dva do tri puta veći od prosjeka eurozone, dok nacionalni dug iznosi 56 posto BDP-a. Pozdravio je predloženi Nacionalni i regionalni partnerski plan za Hrvatsku u vrijednosti od 16,8 milijardi eura, dodavši da iz hrvatske perspektive konkurentnost, socijalna uključenost i snažne tradicionalne politike moraju ići ruku pod ruku. Istaknuo je potrebu usmjeravanja na specifične niše u kojima Hrvatska može biti konkurentna i doprinijeti globalnom tržištu, navodeći kao primjer Centar izvrsnosti za poluvodiče uz poticanje socijalnih programa za ranjive skupine, jačanje civilnog društva te strateški pristup poljoprivredi. Zaključno je naglasio da kohezijska politika nije instrument solidarnosti bez obveza, već ugovorna obveza utvrđena ugovorima koja se mora provoditi odgovorno i učinkovito.
U okviru sastanka odbora nadležnih za ekonomsku i monetarnu politiku rasprava je bila usmjerena na jačanje tehnološkog suvereniteta, konkurentnosti i održivog rasta europskog gospodarstva, kao i na daljnje korake u uspostavi Unije štednje i ulaganja.
Na međuparlamentarnom sastanku odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja raspravljalo se o osiguravanju pravednih i konkurentnih tržišta rada u kontekstu zelene i digitalne tranzicije uz potrebu snažnijeg ulaganja u razvoj vještina, jačanje otpornosti tržišta rada i sprječavanje produbljivanja socijalnih nejednakosti.
U sklopu 26. Međuparlamentarne konferencije o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji zastupnici su raspravljali o ključnim strateškim odlukama koje će oblikovati budući gospodarski i socijalni razvoj Europe.
Tijekom plenarne rasprave o stvaranju poticajnog poslovnog okruženja te daljnjem jačanju jedinstvenog tržišta u kontekstu sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira, Pavić je istaknuo konkurentnost i socijalnu uključenost kao dva temeljna stupa budućeg europskog proračuna. – Komparativne analize pokazuju da se približavanjem razini od oko 80 posto BDP-a prosjeka EU-a usporava dinamika daljnje konvergencije. U toj fazi stabilizira se i iseljavanje stanovništva, no bez snažnih ulaganja u konkurentnost, inovacije te istraživanje i razvoj nije moguće ostvariti daljnji iskorak, naglasio je Pavić. Rekao je i kako je Hrvatska svjesna troška fragmentacije i troška neintegracije te da snažno podupire temeljne slobode jedinstvenog tržišta, uključujući slobodu kretanja.
Govoreći o prioritetima u okviru nadolazećeg VFO-a, Pavić je istaknuo kako će se Hrvatska zalagati za pilotiranje uspješnih modela ulaganja u konkurentnost i kapacitete za istraživanje i razvoj, uz očuvanje socijalne kohezije. Cilj je da se učinkoviti instrumenti u sljedećem financijskom razdoblju dodatno ojačaju i sustavno financiraju. Takav pristup Hrvatska planira provoditi kroz nacionalni i regionalni partnerski plan u skladu sa svojim razvojnim prioritetima i strateškim ciljevima.
Konferencija je zaključena raspravom o ulaganju u budućnost Europe kroz jačanje otpornosti tržišta rada i socijalne kohezije. Sudionici su razmijenili mišljenja o ključnim ulaganjima potrebnima za izgradnju produktivnog i prilagodljivog tržišta rada koje može odgovoriti na gospodarske i tehnološke promjene uz očuvanje socijalne stabilnosti i globalne konkurentnosti Europske unije.
Sljedeća, 27. Međuparlamentarna konferencija o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji planira se u okviru parlamentarne dimenzije irskog predsjedanja Vijećem Europske unije održati krajem rujna 2026. u Dublinu.