.png)
Zagreb - Izaslanstvo Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta boravi u trodnevnom posjetu Hrvatskoj, u sklopu kojeg je održan sastanak sa saborskim Odborom za zaštitu okoliša i prirode, a tijekom dana su planirani i susreti sa saborskim Odborom za poljoprivredu te Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku.
Uvodno pozdravljajući izaslanstvo ENVI-ja, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko obavijestio je europske parlamentarce o posljednja dva izvješća Europske komisije o praćenju spremnosti Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, u kojima je zabilježen kontinuirani napredak Hrvatske te je potvrđena ocjena kako Hrvatska i dalje ispunjava političke i ekonomske kriterije članstva. Dodao je kako je proces prilagodbe Uniji vrlo dobro praćen u hrvatskom društvu, kako od strane različitih udruga i nevladinih organizacija, stručne javnosti tako i građana.
Izaslanstvo ENVI-ja, na čelu s Joom Leinenom, pokazalo je značajan interes za usklađenost hrvatske legislative s pravnom stečevinom EU i njenu implementaciju na području provedbe procjene i studija utjecaja na okoliš, gospodarenje otpadom, izvore i potrošnju energije te povezane rizike po okoliš kao i spremnost hrvatskog energetskog sustava za mogućnost uvođenja strožih kriterija na razini Europske unije.
Upoznavši izaslanstvo ENVI-ja s trenutnim zakonodavnim okvirom te pripremama prijedloga zakona na području zaštite okoliša, predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i prirode Branko Bačić podsjetio je kako je Hrvatska, nakon otvaranja pregovaračkog poglavlja 27 o okolišu u veljači 2010. godine već u prosincu iste godine privremeno zatvorila to poglavlje, uz definirana prijelazna razdoblja u određenim područjima. Hrvatska je, naime, tražila prijelazna razdoblja za one direktive i područja koja zahtijevaju velike investicije poput uređaja za obradu otpadnih voda, obradu otpada i industrijska zagađenja.
Bačić je dodao kako Hrvatska usklađivanjem i odgovarajućom provedbom propisa iz područja zaštite okoliša za cilj ima dostizanje europskih standarda, kao što su poboljšanje gospodarenja otpadom, bolja kakvoća i povećana opskrbljenost stanovništva pitkom vodom kao i povećana priključenost na sustave javne odvodnje i pročišćavanja, zaštita staništa te biljnih i životinjskih vrsta, zaštita i poboljšanje kakvoće zraka, smanjenje industrijskog onečišćenja kao i sigurno gospodarenje kemikalijama.
Hrvatska će prema procjenama za usklađivanje zakonodavstva s europskim zakonodavstvom u području zaštite okoliša trebati uložiti gotovo 10 milijardi eura do 2025. godine, a što obuhvaća ulaganja u upravljanje vodama, gospodarenje otpadom i zaštitu zraka, istaknuto je tijekom sastanka.
U Hrvatskoj je dosad sanirano 150 deponija komunalnog otpada, a u tijeku je i izgradnja dva centra za gospodarenje otpadom u vrijednosti 100 milijuna eura, naglasio je Bačić.
Članica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mirely Holy izvijestila je europske parlamentarce kako je u pripremi i Zakon o obnovljivim izvorima energije, koje područje je u ovom trenutku regulirano s pet zakona, a što bi trebalo pojednostaviti komplicirane procedure. Hrvatska Vlada se ujedno priprema i za implementaciju 3. europskog energetskog paketa što bi trebalo potaknuti investicije u obnovljive izvore energije, dodala je Holy, zaključivši kako je Hrvatska izrazito svjesna važnosti uključivanja stručne i šire javnosti u procese zaštite okoliša i prirode, zbog čega je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode formiralo Forum za zaštitu okoliša, sastavljen od predstavnika zainteresirane javnosti, kako bi u ranoj fazi imala priliku čuti i očitovati se o namjerama Vlade u pogledu razrade strategija i zakona na području zaštite okoliša i prirode.
Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta sa svojih 69 članova najveći je i jedan od najutjecajnijih odbora Europskog parlamenta.