.png)
Strasbourg – Voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marijana Balić, članovi Zdravka Bušić, Davor Ivo Stier i Domagoj Hajduković te zamjenik člana Stephen Nikola Bartulica sudjeluju u radu prvog godišnjeg, takozvanog zimskog, zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSVE) koje se održava u Strasbourgu od 22. do 26. siječnja 2024. godine.
Plenarno zasjedanje započelo je glasovanjem o predsjedniku Skupštine, a na ovu funkciju izabran je grčki zastupnik Theodoros Rousopoulos (EPP/CD) koji je postao 35. predsjednik Skupštine od njezinog prvog konstituiranja 1949. godine i prvi Grk koji obnaša ovu dužnost. U uvodnom obraćanju zastupnicima novoizabrani predsjednik osvrnuo se na 24. veljače 2022., kada je svijet svjedočio, kako je naglasio, divljačkom, nemilosrdnom i neopravdanom napadu Rusije, koja je tada bila članica Vijeća Europe, na slobodnu zemlju, Ukrajinu. Dodao je kako od tada ukrajinski građani, a posebno djeca, pate, živeći svaki dan u strahu od smrti, a ne u nadi za srećom te istaknuo kako će osiguravanje odgovornosti za počinjene zločine u Ukrajini biti jedan od prioriteta njegovog rada.
Parlamentarna skupština u svojoj nadležnosti, između ostaloga, ima i izbor povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava te je tijekom zimskog zasjedanja za novog povjerenika, u drugom krugu glasovanja, izabran kandidat Irske Michael O'Flaherty koji je ovu dužnost preuzeo nakon isteka šestogodišnjeg mandata dosadašnje povjerenice Dunje Mijatović. Zastupnici okupljeni u klubovima zastupnika birali su predsjednike i potpredsjednike svojih klubova, te je za predsjednika kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP/CD) u PSVE-u na dvogodišnji mandat izabran saborski zastupnik Davor Ivo Stier, a zastupnik Domagoj Hajduković izabran je za potpredsjednika Kluba zastupnika socijalista, demokrata i zelenih u PSVE-u.
U fokusu zimskog plenuma bilo je i osporavanje vjerodajnica parlamentarnog izaslanstva Azerbajdžana, kojemu nakon rasprave na sjednici, vjerodajnice nisu potvrđene radi neispunjavanja obveza koje proizlaze iz članstva u Vijeću Europe. Zastupnici su izrazili zabrinutost po pitanju provođenja slobodnih i poštenih izbora u Azerbajdžanu, diobe vlasti, slabosti zakonodavne u odnosu na izvršnu vlast, neovisnosti pravosuđa i poštivanja ljudskih prava, što je ilustrirano brojnim presudama Europskog suda za ljudska prava i mišljenjima Venecijanske komisije. Također su iskazali zabrinutost zbog slučajeva političkih zatvorenika i povećanih slučajeva kršenja slobode izražavanja i medijskih sloboda. Dodatno, Skupština je podsjetila na svoje rezolucije iz 2023. godine kojima se osuđuje blokada Lačinskog koridora i vojna operacija azerbajdžanske vojske radi koje je čitavo armensko stanovništvo Nagorno Karabaha bilo prisiljeno pobjeći u Armeniju.
Skupština je također izrazila žaljenje zbog nedostatka suradnje u proceduralnim pitanjima, posebno izostanka poziva za promatranje nadolazećih predsjedničkih izbora. Skupština je, prihvaćanjem amandmana Davora Ive Stiera, potvrdila kako će azerbajdžansko izaslanstvo moći nastaviti sa svojim aktivnostima u Parlamentarnoj skupštini kada ispune uvjete propisane Poslovnikom ove organizacije. Govoreći u ime političke grupe EPP/CD, zastupnik Stier izrazio je žaljenje što Azerbajdžan nije ispunjavao obveze propisane članstvom što je u konačnici dovelo do ove odluke, no naglasio je kako je Azerbajdžan i dalje dio Vijeća Europe te pozvao na ispunjavanje obveza. - U svojim naporima trebali bismo ostati predani kulturi smislenog dijaloga koji se temelji na zajedničkim vrijednostima demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, rekao je Stier naglasivši kako su Azerbajdžanu vrata i dalje otvorena.
Dnevni red prvog dijela ovogodišnjeg zasjedanja sadržavao je, između ostaloga, aktualne teme kao što su nedavni događaji na Bliskom istoku i rat između Izraela i Hamasa, izvješće o održanim parlamentarnim izborima u Srbiji, teme migracija i azila u predizbornim kampanjama, globalizacija u vrijeme kriza i rata i uloga OECD-a nakon ruske agresije na Ukrajinu, navodi o sustavnom mučenju i ponižavajućem postupanju prema zatvorenicima, a na dnevnom redu našle su se i rasprave o demokratskoj budućnosti Bjelorusije, suprotstavljanju SLAPP-ovima kao imperativu za demokratsko društvo, jamstvu slobode medija i sigurnosti novinara te zlostavljanju djece u europskim institucijama. Po hitnom postupku na dnevni red sjednice uvrštena je točka o prisilnom deportiranju ukrajinske djece u Rusiju i Bjelorusiju od strane Ruske Federacije.
Tijekom zasjedanja održana je i uobičajena razmjena informacija s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, a Skupštini su se obratili predsjednik Cipra Nikos Christodoulides, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Vlade Lihtenštajna Daniel Risch te ministrica vanjskih poslova, obrazovanja i sporta Lihtenštajna i trenutačna predsjedavajuća Odborom ministara Vijeća Europe Dominique Hasler.
Skupština je tijekom zimskog plenuma izabrala suce i sutkinju Europskog suda za ljudska prava Dianu Petrovu Kovačevu iz Bugarske, Gediminasa Sagatysa iz Litve te Stéphanea Pisanija iz Luksemburga.
Na marginama zasjedanja održana je komemoracija u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Tom prigodom sudionicima se obratio predsjednik PSVE-a Theodoros Rousopoulos koji je istaknuo kako se danas odaje počast žrtvama holokausta, ne zaboravljajući da je upravo radi sprječavanja takvih zločina osnovano Vijeće Europe 1949. godine. - Spomenik postavljen ispred glavnog ulaza u Palaču Europe služi kao vječni podsjetnik na našu misiju svaki put kad uđemo u ovu palaču, rekao je Rousopoulos.
Vijeće Europe ove godine obilježava 75. godišnjicu svoga osnutka.