.png)
Zagreb - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Friščić primio je u službeni posjet veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj Gabora Ivana.
Mađarski veleposlanik izrazio je nadu da će sutradan Europska komisija dati svoju preporuku za zatvaranje preostala četiri pregovaračka poglavlja, što ujedno znači završetak pristupnih pregovora, jer je Hrvatska ispunila sva mjerila u pregovaračkom procesu. „Odluka je potom na državama članicama, a Mađarska čini sve i činit će to u preostala dva tjedna do međuvladine konferencije da bi uvjerila sve članice Unije da Hrvatska zaslužuje završetak pregovora. Posvećeni smo tom cilju i uvjereni smo da će za našeg predsjedanja, do kraja ovog mjeseca, on biti dostignut“, rekao je mađarski veleposlanik. Izrazio je zadovoljstvo odličnim bilateralnim odnosima, kako na parlamentarnoj razini, tako i onima između izvršnih vlasti.
Potpredsjednik Sabora Josip Friščić pohvalio je odličnu, već tradicionalnu i dugogodišnju prekograničnu suradnju hrvatskih i mađarskih općina, gradova i županija. Ocjenjujući hrvatski napredak u desetogodišnjem ciklusu približavanja Uniji, potpredsjednik Friščić rekao je da je Hrvatska napravila na dosta područja značajne reformske iskorake. „Nizozemska nam poručuje da treba snažno pratiti naše ponašanje od potpisivanja Pristupnog ugovora do ulaska u članstvo. Ja se tome ne protivim, dapače, jer Hrvatska ne smije stati na planu reformi pravosuđa, restrukturiranja privrednih grana i borbe protiv korupcije“. Podsjetio je da su hrvatski građani već referendumom na kojem su plebiscitarno odredili put hrvatske samostalnosti 1991. godine zacrtali i europski put Hrvatske. Građane samo na to treba podsjetiti, podsjetiti ih da postoje dva puta, jedan prema zapadnom svijetu, za što smo se desetljeće pripremali i što su oni svojim referendumskim glasom odlučili već 1991. godine i onaj drugi put, put Zapadnog Balkana, rekao je potpredsjednik Friščić, dodajući da je uvjeren da za naše građane oko ta dva puta nema dileme.
Što se tiče nadolazećih parlamentarnih izbora, drži da će centralno pitanje biti ono gospodarskog iskoraka, stvaranja novih uvjeta za privlačenje kapitala, korištenje strateškog položaja Hrvatske, jačanje sigurnosti za kapital koji želimo privući i dr. Odgovarajući na pitanje koliko su hrvatski poljoprivrednici upoznati sa promjenama koje članstvo Hrvatske u Uniji nosi njima, odgovorio je da je hrvatska država raznovrsnim mjerama uspjela ojačati poljoprivredna seljačka gospodarstva, prosječni seljački posjed uvećan je i sada iznosi između 6,5 i 7 hektara. Upravo je proizvodnja mlijeka dobar pokazatelj poljoprivrednih reformi. Naime, prije pet godina bilo je 56 tisuća proizvođača mlijeka koji su proizvodili 540 milijuna litara mlijeka i mahom su to bili mali proizvođači koji nisu bili u sustavu praćenja i monitoringa. Sada Hrvatska ima laboratorije i sustav praćenja kvalitete, ima 19 tisuća proizvođača koji proizvode 750 milijuna litara mlijeka za tržište, a gotovo je 90 posto te proizvodnje po europskim standardima.