Kolman sudjelovao na sastanku predsjednika parlamentarnih odbora za europske poslove zemalja europskoga juga

Rim – Potpredsjednik Odbora za europske poslove Igor Kolman sudjelovao je na sastanku predsjednika parlamentarnih odbora nadležnih za europske poslove država juga Europe, neformalne inicijative koja se održava na marginama sastanka predsjednika odbora uključenih u COSAC. Riječ je o drugom sastanku u ovom formatu, nakon inauguralnog sastanka koji je održan u siječnju ove godine u ciparskoj Nikoziji. S hrvatske strane, uz Kolmana, na sastanku je nazočio i veleposlanik Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici Damir Grubiša.

Uz države članice Europske unije, Italiju, Cipar, Grčku, Hrvatsku, Sloveniju, Španjolsku, Portugal, Francusku, Maltu, Bugarsku i Rumunjsku, sastanku su prisustvovali i predstavnici država kandidatkinja – Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Turske. Tema sastanka čiji je domaćin bio talijanski Senat bile su politike Europske unije prema Sredozemlju, s naglaskom na problemu nezakonitih migracija, koji je jedna od središnjih točaka talijanskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Sudionici su se složili kako problem nezakonitih migracija preko Sredozemlja, u srži čijeg rješavanja treba biti spašavanje ljudskih života, nije samo problem država juga već zahtijeva odgovor cijele Europske unije. Razgovaralo se i o poteškoćama s kojima se ova regija susreće zbog posljedica gospodarske krize.

Potpredsjednik Odbora za europske poslove Igor Kolman u svojem je izlaganju posebno pozdravio uključivanje država kandidatkinja u proces suradnje južnih država, istaknuvši kako je proširenje jedna od najvažnijih i najuspješnijih europskih politika. Kao dobar primjer suradnje država članica i nečlanica naveo je makroregionalne strategije Europske unije, a osobito Jadransko-jonsku strategiju koja se može pokazati dobrim alatom za rješavanje nekih od zajedničkih problema u tom dijelu Sredozemlja. Zaključno je rekao kako Hrvatska vrlo dobro razumije probleme nezakonitih migracija s kojima se susreću južne države, osobito Italija i Grčka, s obzirom na činjenicu da upravo Hrvatska ima najdulju vanjsku kopnenu granicu Europske unije te je kao buduću članicu Šengenskog prostora očekuju iste poteškoće.

Sastanak je zaključen usvajanjem Zajedničke izjave koja sadrži glavne zaključke te će biti podijeljena sudionicima sastanka predsjednika odbora uključenih u COSAC koji se održava 18. srpnja 2014., također u talijanskom Senatu. Sljedeći sastanak država juga održat će se tijekom latvijskog predsjedanja Vijećem Europske unije u Rigi. Kako Latvija nije južna država, njime će po prije utvrđenom načelu rotacije predsjedati Grčka.
 

Autor: Odbor za europske poslove