Ohrid - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Mihael Zmajlović sudjelovao je na Petom međuparlamentarnom forumu koji je organizirao posebni predstavnik Parlamentarne skupštine OESS-a za jugoistočnu Europu Kyriakos Hadjiyianni (Cipar).
Domaćin foruma bila je voditeljica Izaslanstva Sjeverne Makedonije pri PS OESS-a Monika Zajkova uz podršku Parlamenta Sjeverne Makedonije. Forum je organiziran kao platforma za raspravu zakonodavaca iz jugoistočne Europe sa stručnjacima s ciljem unaprjeđenja regionalne suradnje u području kibernetičke sigurnosti.
Nakon prethodnih sastanaka održanih u Albaniji , Crnoj Gori , Grčkoj i Italiji , ovaj forum označio je nastavak intenzivnog parlamentarnog angažmana unutar Parlamentarne skupštine OESS-a.
Forum je otvoren govorima predsjednika Parlamenta Sjeverne Makedonije Afrima Gashija, predsjednika PS OESS-a Perea Ponsa (Španjolska), glavnog tajnika PS OESS-a Roberta Montelle, voditelja Misije OESS-a u Skopju veleposlanika Kiliana Wahla, potpredsjednika PS OESS-a Eugenija Zoffilija (Italija) i Kyriakosa Hadjiyiannija te Monike Zajkove. Doprinose su dali i stručnjaci za kibernetiku iz Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i predstavnici delegacija PS OESS-a iz Albanije, Hrvatske, Grčke, Francuske, Italije, Luksemburga i Sjeverne Makedonije.
Predsjednik Zastupničkog doma Afrim Gashi naglasio je na otvaranju sjednice da održavanje ovog foruma potvrđuje zajedničku predanost produbljivanju regionalne suradnje, jačanju povjerenja i izgradnji održive i sigurne budućnosti.
Predsjednik OESS-ove PS Pere Pons (Španjolska) obratio se forumu putem videoporuke i naglasio važnost pokretanja dijaloga o kibernetičkoj sigurnosti, dezinformacijama i lažnim vijestima.
- Često kažemo da je OESS-ova PS platforma za dijalog, naglasio je glavni tajnik Roberto Montella, te dodao kako je to prostor gdje se parlamentarci iz različitih zemalja i različitih političkih skupina okupljaju kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa, čak i kada se gledišta razlikuju. - Dijalog nije uvijek jednostavan, ali je ključan, kazao je Montela dodavši kako su terenske operacije OESS-a igrale i nastavljaju igrati ključnu ulogu u izgradnji institucija i razvoju kapaciteta diljem regije.
Veleposlanik Kilian Wahl izjavio je da u jugoistočnoj Europi i globalno, kibernetičke prijetnje rastu, i to u svom opsegu, brzini i sofisticiranosti. - Međutim, iza svakog kibernetičkog incidenta stoji ljudski utjecaj. Nigdje to nije vidljivije nego u digitalnim životima djece i adolescenata. U Sjevernoj Makedoniji mnogi se učenici suočavaju s ozbiljnim online rizicima bez da se u školama smisleno rješava kibernetička ili digitalna sigurnost, kazao je Wahl. - Zato kibernetička sigurnost nije samo sigurnosno pitanje, ona se odnosi i na zaštitu djece i temeljna prava, zaključio je.
Potpredsjednik PS OESS-a i posebni predstavnik Kyriakos Hadjiyianni (Cipar) istaknuo je važnost Međuparlamentarnog foruma delegacija jugoistočne Europe kojem je svrha rad na pitanjima od zajedničkog interesa, jačanje povjerenja i jačanje predanosti stabilnosti, sigurnosti i suradnji. - Parlamenti imaju ključnu ulogu u ovom nastojanju, rekao je, - Kao zakonodavci i predstavnici naših građana, odgovorni smo za oblikovanje učinkovitih pravnih okvira, osiguravanje nadzora nad politikama kibernetičke sigurnosti i promicanje suradnje između vlada, institucija i privatnog sektora, kazao je Hadjiyianni.
- Kibernetička sigurnost ključna je u borbi protiv organiziranog kriminala i posebno je važan alat protiv trgovine drogom. Droge su glavni izvor financiranja kriminalnih organizacija, a međuparlamentarna suradnja o tim pitanjima je nužna, hitna i konkretno moguća. Zahvaljujući OESS-u, imamo priliku koordinirati nacionalno zakonodavstvo kako bismo zajedno postigli najbolje rezultate, kazao je potpredsjednik Eugenio Zoffili. Dodao je da globalno tržište droga brzo raste, s platformama dark weba, šifriranim kanalima i digitalnim plaćanjima koja mijenjaju način na koji kriminalne organizacije proizvode, organiziraju i distribuiraju drogu. - Kibernetičke jedinice, kao i institucije koje prate i kontroliraju digitalno okruženje, također su uključene u ovaj izazov, kazao je.
Monika Zajkova naglasila je da parlamenti imaju središnju, nezamjenjivu i promjenjivu ulogu. - Ne smijemo biti samo promatrači tehnoloških promjena, moramo predvoditi normativne odgovore na te promjene, rekla je Zajkova. - Brzi tempo tehnološkog razvoja zahtijeva od parlamenata da stalno prilagođavaju zakonodavstvo, ulažu u izgradnju modernih institucionalnih kapaciteta i osiguravaju da nacionalne mjere kibernetičke sigurnosti ostanu učinkovite protiv sve sofisticiranijih oblika kriminalnih aktivnosti. Ono što je bilo dovoljno prije dvije ili tri godine danas bi moglo biti zastarjelo, upozorila je Zajkova.
Forum je uključivao dva radna sastanka na kojima su provedene rasprava stručnjaka i parlamentaraca. Među govornicima su bili Stefan Andonovski, ministar digitalne transformacije Sjeverne Makedonije, dr. Metodi Hadji Janev, stručnjak za digitalizaciju i kibernetičku sigurnost, Steven A. Newton, glavni inženjer za kibernetičke kapacitete u korporaciji MITRE, dr. Orce Simov, predsjednik Odbora za ekonomsku komunikaciju pri Agenciji za elektroničke komunikacije, Edward Anderson, voditelj Odjela za javnu sigurnost i rad s zajednicom pri Misiji OESS-a u Skopju i Fatlir Beqo iz Nacionalne agencije za kibernetičku sigurnost Albanije.
Ključne poruke stručnjaka istaknule su važnost dijeljenja informacija o kibernetičkim napadima, napominjući da uskraćivanje informacija ne pruža zaštitu. Naglasili su potrebu za obukom osoblja u vladinim i javnim institucijama za suprotstavljanje vanjskim prijetnjama, kao i važnost prelaska sa suradnje na operativnu suradnju u kibernetičkoj sigurnosti diljem jugoistočne Europe. Jačanje zajedničkih napora u obuci i regionalnog jedinstva naglašeno je kao ključno, a sudionici su se složili da je „jedinstvo najjači zaštitni zid“.
Voditelj hrvatskog Izaslanstva Mihael Zmajlović na početku svog govora rekao je da ga se posebno dojmila izjava Stevena A. Newtona o izviđanju što izravno vodi do njegove glavne poruke da većina naših problema nije samo tehničke prirode nego su oni rezultat kulture nedovoljne digitalne sigurnosti. Istaknuo je da često hakerima previše olakšavamo posao. - Kao što je g. Newton rekao, kriminalci nas proučavaju mnogo prije nego što napadnu. Možemo izgraditi najjače vatrozidove, ali ako je naša kultura slaba, u biti ostavljamo ključeve u bravi. Igra se mijenja. S umjetnom inteligencijom, napadači sada mogu pokrenuti napade "bez klika" brže nego ikad. Sama tehnologija ne može to pratiti; potreban nam je ljudski štit - kultura svijesti kao naša prva linija obrane, kazao je Zmajlović.
Upoznao je Forum da se u Hrvatskoj kibernetički kriminal udvostručio u posljednjih pet godina, ali da se Hrvatska bori „s više od samo zakona“: - Gradimo praktične "štitove" za naše ljude: naša kampanja Web heroj, pretvara građane u stručnjake za uočavanje prijevara, alat CERTiffy, pomaže ljudima da odmah provjere sigurne online trgovine, rekao je Zmajlović. - Ujedno mi ne zadržavamo svoju stručnost za sebe, naši stručnjaci aktivno pružaju podršku u digitalnoj forenzici našim partnerima ovdje u regiji, uključujući Sjevernu Makedoniju. Tu zakonodavna podrška postaje naša okosnica. Naši zakoni, poput NIS2 Direktive, moraju biti zajednički jezik. Usklađivanjem naših pravnih okvira osiguravamo da se kriminalci više ne mogu skrivati u "pravnim prazninama" između naših granica, naglasio je Zmajlović. - Ali budimo iskreni: zakoni su samo papir bez povjerenja.
Nakon pitanja „Imamo li dovoljno povjerenja u svoje susjede da podijelimo vlastite ranjivosti prije nego što ih hakeri pronađu za nas?“, Zmajlović je rekao da je u Hrvatskoj naš Zakon o kibernetičkoj sigurnosti uparen s Nacionalnim programom upravljanja kibernetičkim krizama, da to pretvara politiku u djelovanje te da nam je zato potrebna pametnija nabava. Pozvao je nazočne da razmisle o tome zašto ne kupujemo najjeftinije oklopne automobile za naše dužnosnike, a još uvijek tražimo "najnižu cijenu" za digitalnu infrastrukturu koja sadrži sve naše nacionalne podatke. Istaknuo je da postoji jedan način razmišljanja koji je opasniji od bilo kojeg virusa te postavio pitanje: „ Što vas više plaši: sofisticirani napad umjetne inteligencije ili bliski kolega koji još uvijek misli da je sigurnost samo "tuđi posao"? U Hrvatskoj to zovemo "lako ćemo". Mišljenja je da je takvo samozadovoljstvo najbolji prijatelj kibernetičkog kriminalca te kako bismo zaštitili našu kolektivnu budućnost, moramo dati prioritet kolektivnoj kulturi digitalne sigurnosti i moramo sustavno informirati sve dionike društva o pravilima digitalne ceste.
- Prestanimo olakšavati fazu "izviđanja" kriminalcima. Izgradimo kulturu u kojoj smo svi spremni. Zato je Završna deklaracija o kojoj danas raspravljamo u Ohridu toliko važna. To nije samo dokument, to je naša zajednička predanost regionalnoj otpornosti, razmjeni informacija i zaštiti temeljnih prava naših građana u digitalnom dobu. Podržavajući ovu deklaraciju, obvezujemo se pretvoriti naš dijalog u sigurno i otporno digitalno okruženje za cijelu jugoistočnu Europu, zaključno je poručio Zmajlović.
Na zatvaranju, sudionici su se složili oko zajedničke deklaracije kojom potvrđuju svoju predanost pojačanoj suradnji u području kibernetičke sigurnosti kako bi ojačali otpornost na kibernetičke prijetnje, borili se protiv kibernetičkog kriminala i zaštitili kritičnu digitalnu infrastrukturu.