Strasbourg – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić, članovi Kristina Ikić Baniček i Ivan Račan te zamjenica člana Marijana Petir sudjeluju u radu ljetnog plenarnog zasjedanja PSVE-a koje se održava od 23. do 27. lipnja 2025. u Strasbourgu.
Parlamentarnoj skupštini u četvrtak se obratio ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman prilikom čega je istaknuo snažnu potporu Hrvatske novom Demokratskom paktu za Europu, podršku Ukrajini, europskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana te važnosti zaštite ljudskih prava, medijskih sloboda i prava žena. - Novi demokratski pakt, pokrenut početkom 2025. godine od strane glavnog tajnika Vijeća Europe Alaina Berseta, predstavlja ključni okvir za zaštitu demokracije u vremenu rastuće polarizacije, erozije povjerenja u institucije i izazova koje donosi digitalna transformacija, istaknuo je ministar, podržavši pritom pristup temeljen na tri stupa: obrazovanju za demokraciju, zaštiti ustavnih mehanizama i inovacijama u participativnom upravljanju.
U kontekstu proširenja Europske unije, ministar je ponovio čvrstu podršku Hrvatske europskom putu zemljama Zapadnog Balkana, uz pristup temeljen na zaslugama te uz ispunjavanje svih uvjeta. Pozvao je države kandidatkinje na iskorištavanje pozitivnog trenutka za provedbu reformi, posebice u području vladavine prava i suočavanja s prošlošću. Čestitao je Albaniji i Crnoj Gori na napretku u procesu pridruživanja, a posebno je istaknuo Bosnu i Hercegovinu i potrebu za snažnijom međunarodnom podrškom. Govoreći o Kosovu, naglasio je kako bi članstvo Kosova u Vijeću Europe predstavljalo važan korak prema jačanju ljudskih prava u regiji i doprinos stabilnosti u regiji.
U svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, ministar je rekao kako napad na Ukrajinu nije samo rat protiv jedne države, već napad na međunarodno pravo i poredak temeljen na pravilima. - Hrvatska je do sada osigurala više od 314 milijuna eura pomoći Ukrajini, uključujući 76,8 milijuna eura humanitarne pomoći, primila preko 30 tisuća izbjeglica i nastavila prenositi vlastita iskustva s poslijeratnom obnovom, razminiranjem te mirnom reintegracijom, kazao je Grlić Radman.
Ministar Grlić Radman osvrnuo se i na situaciju u Gazi te apelirao na hitan prekid vatre, oslobađanje talaca i dostavu humanitarne pomoći. - Posebno nas pogađa broj stradale djece, jer smo i sami prošli kroz slična iskustva tijekom Domovinskog rata, rekao je, podsjetivši da je Hrvatska nedavno osigurala 1 milijun eura pomoći djeci u Gazi putem UNICEF-a, a ukupna humanitarna pomoć iznosi 2,75 milijuna eura.
U nastavku obraćanja ministar je govorio i o kontinuiranoj potpori transatlantskom partnerstvu, važnosti uravnotežene migracijske politike, kao i o zaštiti prava žena i slobodi medija.
Zaključno, ministar Grlić Radman je istaknuo kako Europa danas mora pokazati jedinstvo, odlučnost i vjernost temeljnim vrijednostima Vijeća Europe te kako europska snaga nije u pojedinačnim kapacitetima, već u zajedničkoj predanosti demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava.
Istoga dana ispred Vijećnice PSVE-a svečano je otvorena izložba fotografija o nestalim osobama u Domovinskom ratu autorice Gordane Špoljar Andrašić.
Voditelj saborskog Izaslanstva Marko Pavić rekao je tom prilikom kako nepoznata sudbina gotovo 1800 nestalih osoba u Domovinskom ratu nije samo dio hrvatske nacionalne memorije, već i „univerzalni poziv na istinu, pravdu i dostojanstvo“. - Ova izložba nije samo dokument prošlosti, ona je poziv na djelovanje. Iza svake nestale osobe stoji obitelj koja još uvijek čeka i traži odgovore. To nije samo moralna obveza Hrvatske, već i zajednička europska odgovornost, poručio je Pavić. U govoru je upozorio i na aktualne tragedije povezane s ruskom agresijom na Ukrajinu, istaknuvši kako Hrvatska duboko suosjeća s obiteljima koje traže svoje najmilije jer je prošla kroz sličnu bol i neizvjesnost. Zahvalio je ministru Grliću Radmanu na diplomatskom angažmanu u rješavanju pitanja nestalih osoba te pozvao kolege parlamentarce da nastave podizati svijest i poticati međunarodnu suradnju u pronalasku i identifikaciji nestalih.
Skupštini se tijekom ljetnog zasjedanja, u kasnovečernjem posjetu u srijedu, obratio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kojem je ovo bio prvi posjet PSVE-u od početka ruske agresije na Ukrajinu. Prije obraćanja Skupštini, predsjednik Zelenski je, zajedno s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom, potpisao Sporazum o uspostavi Posebnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine koji će biti u nadležnosti Vijeća Europe.
U svom govoru parlamentarcima Zelenski je zahvalio Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe na "pravom vodstvu" u suprotstavljanju ruskoj agresiji i pohvalio europsku predanost pravdi. - Upravo je ovdje, u ovoj Skupštini, prvi put upućen poziv za osnivanje Posebnog suda za zločine. Ovdje je ta ideja rođena i sada dobiva stvarnu podršku partnerskih zemalja u Europi i šire, rekao je Zelenski. - Bit će potrebna snažna politička i pravna suradnja kako bi se osiguralo da svaki ruski ratni zločinac odgovara pred pravdom, uključujući Putina. To je put kojim moramo ići, sve do stvarnih optužnica i stvarnih presuda, zaključio je.
U nastavku zasjedanja, Skupština je usvojila rezoluciju temeljenu na izvješću švicarskog zastupnika Pierre-Alaina Frideza o društvenoj mobilizaciji, društvenim nemirima i reakciji policije u državama članicama Vijeća Europe. Rezolucijom Skupština poziva države članice da preispitaju uporabu sredstava prisile u kontekstu održavanja reda tijekom prosvjeda, da njihovu uporabu ograniče na specijalizirane postrojbe te da razmotre moguću potpunu zabranu upotrebe bacača projektila za samoobranu (gumeni meci) u održavanju javnog reda. Nadalje, Skupština predlaže jačanje prisutnost policije u zajednici te suzbijanje svih oblika profiliranja, uključujući etničko profiliranje tijekom provjera identiteta. Usvojenom rezolucijom potiče se države da izbjegavaju preventivna uhićenja, strategije blokade i represivne pristupe te da ojačaju dijalog i medijaciju prije, tijekom i nakon prosvjeda. Parlamentarci su u raspravi istaknuli kako rastuće teškoće u izvršavanju zadaća koje su povjerene policijskim snagama, kao i svakodnevna predanost njihovih službenika, zaslužuju priznanje i od strane vlasti i od društva u cjelini, za odgovornost koju nose.
U raspravi o ovoj temi sudjelovao je voditelj saborskog Izaslanstva Marko Pavić koji je naglasio kako je Hrvatska kroz svoje iskustvo prelaska na demokratski sustav prepoznala važne pouke. - Naučili smo da mirne mobilizacije mogu dovesti do sustavnih političkih promjena. Nadalje, prepoznali smo da aktivno civilno društvo ima ključnu ulogu u nadzoru vlasti i poticanju reformi i najvažnije, naučili smo da demokratska zrelost uključuje toleranciju i neslaganje, rekao je Pavić. Predstavio je iskustvo Hrvatske iz sustava Europskog socijalnog fonda, posebno partnerstvo između vlade i civilnog društva. - U posljednjih deset godina udvostručili smo broj zaposlenih u civilnom društvu i ulažemo više od 300 milijuna eura godišnje u njegov rad, naglasio je Pavić. Zaključio je kako je ključno povećati povjerenje građana u institucije te kako je odlika političke hrabrosti čuti i prihvatiti kritiku.
U ostatku plenarnog zasjedanja, Skupština je raspravljala o pravnim i aspektima ljudskih prava ruske agresije na Ukrajinu, podršci političkim pregovorima za provedbu razmjene i oslobađanja ratnih zarobljenika u ratu Ukrajine i Rusije, zaštiti ljudskih prava u sportu i kroz sport, Olimpijskom pokretu i očuvanju mira, nacrtu protokola o izmjenama Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, analizi i smjernicama za održivu i društveno pravednu energetsku tranziciju, spašavanju života migranata na moru i zaštiti njihovih ljudskih prava, izazovima i potrebama javnih i privatnih aktera uključenih u upravljanje migracijama, pravima žena u Europi te promicanju uključivog sudjelovanja u parlamentarnom životu: ravnopravnost spolova, pristupačnost i uključive politike.
Prihvaćanjem konačnog dnevnog reda, Skupština je odlučila održati rasprave po hitnom postupku o temama „Globalni mir pod prijetnjom: zaustavljanje humanitarne katastrofe u Gazi i rješavanje šireg sukoba na Bliskom istoku“ i „Prava žena u Europi – postignuća i izazovi“. Također su održane rasprave o tekućim pitanjima o temama „Europski sud za ljudska prava: odgovaranje na izazove našeg vremena“ i „Poziv na hitno oslobađanje osoba koje su izložene politički motiviranom progonu u Gruziji“.
U nastavku sjednice Skupština je izabrala Hugha Mercera za suca Europskog suda za ljudska prava iz Ujedinjene Kraljevine, a PSVE-u su se obratili predsjednik Vlade Malte Robert Abela, zamjenik predsjednika Vlade i ministar vanjskih poslova i turizma Malte Ian Borg te glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset.
Zastupnici Kristina Ikić Baniček, Marijana Petir i Ivan Račan susreli su se sa zastupnikom Nacionalne skupštine Francuske Pierrom Pribetichem koji zajedno s francuskom zastupnicom Lilianom Tanguy radi na pripremi izvješća o parlamentarnoj diplomaciji. Saborski zastupnici su s gostom razmijenili mišljenja o parlamentarnoj diplomaciji i njezinom utjecaju na vanjskopolitičke prioritete država te povezivanje zemalja i parlamentaraca. Zastupnik Pribetich, inače voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva Francuska – Hrvatska, istaknuo je važnost bilateralnih kontakata parlamenata kroz manje formalne vidove suradnje poput skupina prijateljstva, s čime se složila predsjednica Odbora za međuparlamentarnu suradnju Hrvatskoga sabora Ikić Baniček zahvalivši pritom u ime Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska - Francuska na pozivu za posjet Francuskoj ujesen. Zastupnica Petir istaknula je važnost suradnje skupina prijateljstva koje mogu koristiti kao izvrsna platforma za bolje upoznavanje kulture, naslijeđa i političkih prilika u određenoj zemlji. U nastavku razgovora zastupnici su razmijenili mišljenja o parlamentarnoj diplomaciji u međunarodnim organizacijama poput PSVE-a, istaknuvši prednosti i nedostatke ovakvih vidova suradnje. Zastupnik Račan ukazao je na dugotrajnost procesa i procedura u Parlamentarnoj skupštini te poteškoćama s kojima se, kako je rekao, često susreću izaslanstva manjih država te posebno država koje nisu članice Europske unije.
Na marginama zasjedanja dodijeljena je Nagrada Vigdís za osnaživanje žena za 2025. godinu. Ovogodišnja nagrada uručena je organizaciji „Women of the Sun“ iz Palestine koja nastoji stvoriti prilike za sudjelovanje Palestinki u područjima u kojima tradicionalno dominiraju muškarci, uključujući politiku, gospodarstvo i tehnologiju. Godišnja nagrada u iznosu od 60 tisuća eura, koju zajednički dodjeljuju Parlamentarna skupština Vijeća Europe i Vlada Islanda, odaje priznanje iznimnim inicijativama za promicanje osnaživanja žena u Europi i izvan nje. Nagrada nosi ime po bivšoj predsjednici Islanda Vigdís Finnbogadóttir, prvoj ženi na svijetu izabranoj na funkciju šefa države.