Zagreb – Na redovnoj sjednici Odbora za europske poslove je, u skladu s člankom 152. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena prethodna rasprava o djelovanju Sabora u europskim poslovima. Na sjednici su, uz članice i članove Odbora za europske poslove, sudjelovali i predstavnici zainteresiranih radnih tijela i klubova zastupnika. U okviru prethodne rasprave, članica EK i povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica predstavila je Program rada Europske komisije za 2026. i Pakt za Mediteran: jedno more, jedan pakt, jedna budućnost.
- Zbog geopolitičkog trenutka želimo postati neovisni i jačati kapacitete za oblikovanje zajedničke budućnosti, kazala je uvodno povjerenica Šuica. Naglasila je da je cilj Programa rada EK potaknuti jedinstvo, demokratsku otpornost, povećati konkurentnost, poštivati zajedničke vrijednosti, te stvoriti bržu i jednostavniju Europu kao i učinkovitija i jednostavnija pravila za poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti. Istaknula je šest prioriteta Programa rada: poticanje konkurentnosti, jačanje europske obrane i sigurnosti, jačanje socijalnog modela i očuvanje socijalne kohezije, očuvanje života Europljana, održavanje vladavine prava te ulaganje u globalnu Europu.
Osvrnula se na brojne inicijative koje Program sadrži, poput Europskog akta o inovacijama, Europskog akta o razvoju računarstva u oblaku i umjetnoj inteligenciji, inicijative za čipove, digitalnu suverenost, a predlaže se i uspostava Centra za kritične sirovine, mjera za energetsku sigurnost, jačanje provedbe jamstva za djecu itd. - Konkurentnost nam je na prvom mjestu, a to je povezano s demografijom, kazala je povjerenica Šuica. - Europska unija želi biti lider, ali će do 2070., po sadašnjim projekcijama, imati samo 4 posto svjetskog stanovništva, upozorila je Šuica.
Što se tiče Pakta za Mediteran, osim rada na novom partnerstvu za Mediteran, povjerenica Šuica spomenula je i problem migracija. - Cilj je upravljati migracijama, a ne ih samo kontrolirati, stoga treba raditi na legalnim putevima i na tome kako spriječiti one koji trguju ljudskim životima, kazala je Šuica. Dodala je kako je Višegodišnjim financijskim okvirom predviđeno oko 42 milijarde eura za to područje. Pojasnila je da je Pakt podijeljen na tri stupa: prvi su ljudi, što obuhvaća stvaranje boljih odnosa između ljudi na Mediteranu, posebno mladih, npr. osnivanjem mediteranskog sveučilišta; drugi stup čine ekonomija, energija i razvoj, što znači ulaganje u zemlje Mediterana i stvaranje obnovljive energije, a treći stup migracije, sigurnost, otpornost, što obuhvaća legalno upravljanje migrantskim tokovima.
U nastavku sjednice nazočni članovi odbora i ostali zastupnici uputili su povjerenici Šuici pitanja i zatražili dodatna pojašnjenja vezana uz Program EK za 2026. i Pakt o Mediteranu, poput uloge hrvatskih sveučilišta u kontekstu osnivanja Mediteranskog sveučilišta, osiguranja sredstava za dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj, kontrole migracijskih procesa, demografski razvoj, ulaganja u male sredine i ruralni razvoj, priuštivo stanovanje, a zatraženo je i pojašnjenje sudjelovanja povjerenice Šuice na sastanku Odbora za mir američkog predsjednika Trumpa.
Provedbom prethodne rasprave započeo je ciklus obavljanja europskih poslova u Saboru, odnosno, ona je temelj za odabir prioriteta i izradu Radnog programa za razmatranje stajališta Republike Hrvatske. Stoga je Odbor za europske poslove, nakon održane sjednice, uputio poziv svim radnim tijelima da izvijeste o inicijativama Europske komisije i prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije čije je donošenje u tijeku na europskoj razini, a za koje smatraju da bi ih trebalo uvrstiti u Radni program za 2026. godinu.