Zagreb – Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu održao je u srijedu tematsku sjednicu na kojoj su razmotrene mjere za povećanje sigurnosti i protočnosti cestovnog prometa, s posebnim naglaskom na teretna vozila i motocikle.
Uz članove Odbora i druge saborske zastupnike, na sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., Fakulteta prometnih znanosti, Udruge cestovnih prijevoznika, Udruge motociklista te ostali relevantni dionici.
Predstavnici mjerodavnih institucija, na temelju analiza stanja na hrvatskim cestama i autocestama, te iskustvima drugih europskih država, iznijeli su prijedloge mjera kojima bi se trebala povećati sigurnost prometa, među ostalim, kroz zabranu pretjecanja teretnim vozilima na autocestama, kroz mogućnost uvođenja naplate cestarine za određene kategorije teretnih vozila na pojedinim državnim cestama te uvođenjem prioriteta za motocikle na naplatnim postajama autocesta i graničnim prijelazima.
- Cestovni promet čini okosnicu kopnenog prometnog sustava i svakodnevno utječe na život građana, povezuje hrvatske regije i, zahvaljujući tranzitnom položaju Hrvatske, ima jednako važnu ulogu i u međunarodnom prometu, kazao je uvodno predsjednik Odbora Stipo Mlinarić otvarajući sjednicu. - Mreža autocesta i državnih cesta povezuje Hrvatsku s europskim prometnim koridorima i zato imamo obvezu brinuti da taj sustav bude siguran, protočan i učinkovit, istaknuo je. - Naš zajednički cilj je smanjiti gužve, zastoje i prometne nesreće te povećati sigurnost svih sudionika prometa, kazao je Mlinarić.
Jozo Šuker, zamjenik glavnog ravnatelja policije te Josip Mataija, voditelj službe prometne policije iz Ministarstva unutarnjih poslova ukratko su se osvrnuli na statističke pokazatelje koji se tiču sigurnosti prometa. Tako se prema podacima kojima raspolaže MUP, ove godine bilježi manji broj prometnih nesreća, ali je broj smrtno stradalih veći za 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Također je naglašeno kako danas ima 90 posto više registriranih vozača motocikala nego prije deset godina. – Motocikli su danas popularni i voze ga sve generacije, pa tako u prometnim nesrećama stradavaju i osobe starije životne dobi. Rečeno je također da teretna vozila sudjeluju u 6 posto prometnih nesreća.
Ravnatelj Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Dražen Antolović također se osvrnuo na stanje, izazove i mjere prometne infrastrukture u Hrvatskoj, posebno teretnih vozila i motocikala. - Ova tema je vrlo važna zbog sigurnosnih, gospodarskih i društvenih implikacija jer je Hrvatska tranzitna zemlja i promet izravno utječe na sigurnost građana i gospodarstvo, kazao je Antolović. Pojasnio je nadležnosti ministarstva, te društava poput Hrvatskih cesta d.o.o i Hrvatskih autocesta d.o.o. u funkcioniranju prometnog sustava. Govoreći o sigurnosti na cestama, iznio je podatke kako je broj nezgoda skoro udvostručen od 2020. kad je zabilježena 451 nezgoda, a do 10 mjeseca ove godine bilo ih je 797. U tim nezgodama sudjelovala su i teretna vozila, a najčešći uzrok nesreća su neprilagođena brzina, zamor vozača i preopterećenje vozila, pojasnio je. – Hrvatska već sad primjenjuje statičku zabranu pretjecanja za teretna vozila, no praksa je pokazala da bolje rezultate pokazuje dinamička zabrana pretjecanja u slučajevima gužvi, kolona, vremenskih nepogoda, kazao je Antolović. Kako je pojasnio, da bi vozači bili pravovremeno informirani, kod uvođenja ove vrste zabrane, potreban je novi dinamički, primjereniji sustav, poput digitalnih portala, integracije s inteligentnim i navigacijskim sustavima.
Osvrnuo se i na prijedlog naplate cestarine na državnim cestama za teretna vozila, budući da se uglavnom radi o stranim prijevoznicima koji na taj način izbjegavaju troškove plaćanja autoceste. - Posljedice tranzita teretnih vozila su oštećenja cesta, nesigurnost za druge sudionike prometa, buka i veća opasnost od nesreća, a uvođenjem naplate cestarine na državnim cestama postigla bi se ravnopravnost domaćih i stranih prijevoznika, pojasnio je Antolović. Osvrnuo se i na potrebu jačanja sigurnosti motociklističkog prometa, posebice uzevši u obzir velik porast nesreća u kojima sudjeluju motociklisti. - Dugotrajna čekanja u kolonama, na trajektnim pristaništima ili naplatama za cestarine, pogotovo na visokim temperaturama, predstavljaju sigurnosni i zdravstveni rizik za motocikliste, kazao je Antolović, spomenuvši kako je europska praksa za to našla učinkovita rješenja poput tzv. „filtriranja“ tj. kretanja motocikala između ili uz kolonu zaustavljenih ili usporenih vozila, bez narušavanja integriteta prometa.
Prof. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu smatra da je potrebno raditi na sveobuhvatnom povećanju sigurnosti, upozorivši pri tom na 239 smrtno stradalih prošle godine, što je iznad prosjeka EU-a. - Moramo težiti smanjenju posljedica prometnih nesreća, a cilj treba biti „Vizija nula“ tj. pristup EU kojim bi do 2050. u prometu bilo „nula“ poginulih, kazao je Šoštarić, dodavši da je cilj također do 2030. smanjenje broja poginulih za pola, u odnosu na 2020, što bi u Hrvatskoj bilo 150 manje poginulih. Za jačanje sigurnosti cestovnog prometa naglasio je i unaprjeđenje nekoliko važnih područja i korigiranje postojećih problema u njima: kažnjavanje od strane policije je redovno, no s druge strane sudovi neke kazne ublažavaju ili eliminiraju; drugo područje je inženjerstvo cesta i inženjerstvo vozila, ali se kod ovog drugoga javlja problem zastarjelosti voznog parka u Hrvatskoj, te sugerira važnost subvencioniranja kupnje novih vozila; treće važno područje zbog vrlo loše prometne kulture je obrazovanje tj. edukacija koja je potrebna od najranijih nogu, ali isto tako i cjeloživotno obrazovanje; važan segment su i hitne službe i vatrogastvo, pri čemu je cilj da te službe stignu do mjesta nesreće za 8 minuta, te posljednje područje - evaluacija.
Osvrnuvši se na Studiju za zabranu pretjecanja sporim odnosno teretnim vozilima u Europi, dekan Šoštarić je kazao da prema iskustvima EU dinamička zabrana ima najbolje učinke. - Nakon iskustava EU, analizira se stanje na našim autocestama, kazao je Šoštarić. O naplati cestarina na državnim cestama kazao je da bi se takav sustav uveo na onim državnim cestama koje imaju drugu, dobru alternativu za tranzit i to autocestama, a ne županijskim i lokalnim cestama.
O rezultatima analiza koje je su napravile Hrvatske autoceste d.o.o. govorili su član uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. Luka Čirko i Hrvoje Ordulj, direktor Sektora za promet. Naveli su primjer Francuske, gdje je uvođenjem dinamičkih zabrana pretjecanja za teretna vozila, broj prometnih nesreća smanjen za 33 posto, smanjeni su zastoji, zagađenja CO2 itd. - Dinamička zabrana predstavlja put kojim treba ići iako to iziskuje financijska sredstva, istaknuli su, a kroz sustav nove naplate cestarine više neće biti čekanja u kolonama niti nepotrebnih zaustavljanja.
Na projekte i mjere Hrvatskih cesta d.o.o koje utječu na sigurnost prometa osvrnuo se Slaviša Babić, voditelj Odjela za promet Hrvatskih cesta d.o.o. – Kontinuirano provodimo one mjere koje su u našoj ingerenciji, među njima, za sigurnost motociklista, kazao je Babić, kazavši kako su za sigurnost važna tri faktora - vozač, vozilo i infrastruktura. Govorio i o projektu koji uključuje analize prometnih nesreća motociklista, što uključuje obilazak lokacija nesreće, kako bi se vidjelo može li se utjecati na smanjenje nastanka ili posljedica nesreće. - Što se tiče naplate cestarine za pojedine dionice državnih cesta, postoje određene prakse u EU, i to ne bi bio nikakav presedan, kazao je Babić.
Branko Trstenjački, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika upozorio je da sama zabrana pretjecanja za teretna vozila može dovesti i do „nemilih“ situacija, te kazao da prijevoznici jesu za povećanje sigurnosti, ali ne na rigorozan način. - Mi radimo posao ograničeni tahografima, imamo ograničeno vrijeme, a većina vozača kad su u zastoju postaje nervozna i mogu se stvoriti prekršaji, kazao je Trstenjački. Smatra također da treba definirati što je na autocestama pretjecanje, a što zaobilaženje. Nadalje je mišljenja da bi se domaćim autoprijevoznicima trebalo pomoći kroz neke benefite, kao što to čine npr. Nijemci kupnjom ekoloških vozila. - Slažemo se i s uvođenjem dinamične zabrane, i zalažemo za totalnu zabranu vožnje za teretna vozila od subote od 18 do nedjelje do 22 sata, što bi domaće autoprijevoznike stavilo u bolji položaj u odnosu na strane, posebno na graničnim prijelazima, kazao je Trstenjački.
Predsjednik Akademije sigurne vožnje motocikla Mladen Stjepan Vitković istaknuo je važnost povratka tehničke kulture u osnovne škole, posebno poznavanje prometnih znakova. Važnim je ocijenio i povećanje broja sati za učenje vožnje motocikla, a što se tiče dozvole pretjecanja kolone, zalaže se za to da se uvede tzv. lane splitting. Što se tiče uvođenja koridora, on bi, kako je naglasio, trebao biti zakonska obveza, a ne samo preporuka, i njega kasnije mogu koristiti i motociklisti.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava na kojoj je još jednom dana podrška za što brže rješavanje problema u sigurnosti cestovnog prometa. - Nadamo se da ćemo nastavljajući ovaj dijalog i suradnju s nadležnim institucijama pridonijeti donošenju konkretnih mjera i zakonskih izmjena koje će unaprijediti cestovni prijevoz u Republici Hrvatskoj, s tendencijom smanjenja prometnih nesreća na našim cestama i s pozitivnim učincima na razvoj gospodarstva i društva u cjelini, kazao je zaključno predsjednik Odbora Stipo Mlinarić.
Snimka sjednice dostupna je na saborskom YouTube kanalu na adresi: https://www.youtube.com/live/W5L9Q4iRJwg