.png)
Zagreb – Otvarajući tematsku sjednicu, potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Maja Grba-Bujević naglasila je važnost prevencije i redovite kontrole vida u kojoj, kako je rekla, optometristi-inženjeri optometrije, odnosno prvostupnici specijalizirani za primarnu očnu skrb mogu imati važnu ulogu.
– Europska unija je 2014. godine optometriju uvrstila u primarnu zdravstvenu zaštitu i time potvrdila smjernice prema članicama Unije kojima optometrijska struka i optometristi pripadaju u zdravstvenu djelatnost. No, iako mnogi optometristi u Hrvatskoj već sada rade u suradnji s liječnicima te su sastavni dio njihovih timova, optometristi nisu zdravstveni radnici, istaknula je Grba-Bujević.
Nadalje, rekla je kako prema podacima Međunarodne agencije za prevenciju sljepoće (IAPB; The International Agency for the Prevention of Blindness) u 2020. godini u Hrvatskoj je poteškoće s vidom imalo gotovo 780 tisuća Ijudi, uključujući 12 tisuća slijepih osoba te upozorila na to kako mnoge očne bolesti ako nisu na vrijeme otkrivene i prepoznate te liječene mogu uzrokovati trajni gubitak vida.–Prevencija i redovita kontrola vida izuzetno su važne, a na današnjoj sjednici dobit ćemo neke odgovore na to koja je uloga optometrije u primarnoj očnoj skrbi u zdravstvenom sustavu Hrvatske te koje su prepreke i prednosti njihova uključivanja u zdravstvene radnike, zaključila je potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
U uvodnome dijelu je istaknuto kako je sjednica sazvana na inicijativu Hrvatske udruge optometrista čiji predstavnici smatraju da bi se uključivanjem optometrista u tim s oftalmolozima, među ostalim, uz dobivanje više vremena za pacijente i edukacije, povećala i mogućnost prevencije oštećenja vida. Kako je navedeno, optometrist bi u okviru svojih kompetencija mogao napraviti neke od dijagnostičkih pretraga i snimanja te potom oftalmologu proslijediti dobivene rezultate na očitanje i daljnji postupak. Time bi se, kako je rečeno, smanjile liste čekanja za pregled kod oftalmologa i rasteretio zdravstveni sustav.
Detaljan pregled ove profesije dala je predsjednica Hrvatske Udruge Optometrista Sonja Drugović koja je navela i neke od glavnih znanja i vještine optometrista te predstavila studij optometrije koji se izvodi na Veleučilištu Velika Gorica.–Hrvatska je još 2010. godine uvela optometriste u Nacionalnu klasifikaciju zanimanja pod vrstu 22: zdravstveni stručnjaci i do danas je studij optometrije završilo 520 studenata koji bez polaganja razlikovnih ispita svoje školovanje mogu nastaviti na drugim europskim fakultetima, rekla je Drugović.
Posebno je naglasila kako optometristi u sklopu svojih kompetencija mogu obavljati postupke kao što su određivanje vidne oštrine, korigiranje refraktivne pogreške, topografija, određivanje vidnog polja, fotografije fundusa, biometrija, biomikroskopija, meibomografija, neinvazivni TBUT-a, aberometrija, određivanja očnog tlaka beskontaktnim tonometrom i druge. –Dobivene rezultate proslijedili bi na analizu i daljnji postupak oftalmologu čime bi se rasteretio zdravstveni sustav i smanjile liste čekanja, a uključivanjem inženjera optometrije u svoj tim liječnicima bi ostalo više vremena za pacijente i za osobne edukacije, zaključila je Drugović.
Dekan Veleučilišta Velika Gorica Ivan Toth govorio je o stručnosti predavača na specijalističkom studiju istaknuvši kako su svi oni koji su završili studij zaposleni i to većinom u privatnim zdravstvenim institucijama.–Smatram da se treba racionalizirati zdravstveni sustav, a uvođenjem optometrista u primarnu zdravstvenu zaštitu smanjili bi čekanje na prvi oftalmološki pregled i podigli prevenciju, rekao je Toth te dodao kako ovu profesiju treba regulirati definiranjem kroz regulativu s jasnim naznakama što optometristi mogu, za što su odgovorni i pod kojim uvjetima i s kojim instrumentima mogu raditi.
Voditelj katedre Optometrije na velikogoričkom Sveučilištu, oftalmolog Rajko Pokupec posebno je ukazao na važnost prakse i cjeloživotnog obrazovanja naglasivši kako je nužno imati kvalificirane, a ne samo priučene zdravstvene djelatnike. Specijalistica oftalmologije Neda Striber iz Klinike za dječje bolesti rekla je kako nužno odrediti tko što radi u sustavu i do koje razine te pozvala na reguliranje optometrije kako bi time poboljšali zdravlje populacije.
U raspravi je posebno istaknuta nužnost reguliranja ove profesije u Hrvatskoj kako bi optometristi pronašli svoje mjesto u timu zdravstvenih radnika. Naglašeno je kako imaju izuzetno velika znanja kojima mogu odraditi velik posao u primarnoj zaštiti i preventivi. Predloženo je da se licenciraju kao neka druga zdravstvena zanimanja koja imaju svoje komore te da ih se na taj način može i kontrolirati u njihovome radu. Zaključeno je kako optometri rade u zdravstvenom sustavu i predstavljaju djelatnike u zdravstvu, no da je s druge strane ta profesija slabo prepoznata te ju je nužno adekvatno valorizirati i regulirati kao i senzibilizirati i stručnu i opću javnost o potrebi njezinog uvrštavanja u zdravstvenu djelatnost.