Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u utorak sjednicu s temom: „Organizacija i reforma sustava hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj“. U radu sjednice, uz saborske zastupnike, sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL-a) i partnerskih organizacija, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, županijskih zavoda za hitnu medicinu, bolničkih hitnih prijama, otočnih i udaljenih sredina te relevantnih strukovnih organizacija.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin uvodno je istaknula kako je hitna medicina jedan od ključnih stupova zdravstvene sigurnosti građana, zaštite života i jednakog prava na pravodobnu i dostupnu zdravstvenu skrb, neovisno o mjestu stanovanja. Kazala je kako je cilj sjednice razmotriti stanje i ključne izazove u funkcioniranju hitne medicinske službe te usporediti prijedloge reforme Ministarstva zdravstva i HUBOL-a s 12 partnerskih organizacija, radi utvrđivanja ključnih problema i definiranja preporuka za unaprjeđenje dostupnosti, kvalitete i učinkovitosti sustava hitne medicine.
Kekin je kazala kako je HUBOL s partnerskim organizacijama početkom 2026. godine zatražio održavanje tematske sjednice radi predstavljanja modela reforme izrađenog tijekom 2025. godine, a budući da je i Ministarstvo zdravstva radilo na prijedlogu reforme, odlučeno je da se oba prijedloga razmotre i usporede.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević istaknula je kako je reforma hitne medicinske službe započela 2009. godine, kada su uspostavljeni i županijski zavodi za hitnu medicinu, U sklopu reforme razvijene su prijavne jedinice i mreža hitne medicine, organizirani objedinjeni bolnički prijmi i bolnička trijaža te uvedena specijalizacija iz hitne medicine za liječnike, medicinske sestre i tehničare, uz dodatne programe stručnog usavršavanja. Također su provedena ulaganja u bolničku i izvanbolničku infrastrukturu.
Kao značajne iskorake posljednjih godina Grba-Bujević je izdvojila uspostavu helikopterske hitne medicinske službe s četiri operativne baze te nabavu šest brzih brodica za pomorsku hitnu medicinsku službu, čime je hitna medicina povezana u jedinstven sustav. Istaknula je kako u sustavu hitne medicine trenutačno radi 5002 djelatnika.
Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit istaknula je kako je važno otvoreno govoriti o problematici hitne medicine jer ona predstavlja temelj funkcioniranja svih ostalih segmenata zdravstvenog sustava. Navela je kako su tijekom prijedloga reforme prošle godine analizirali postojeće stanje te utvrdili niz zabrinjavajućih stanja, među kojima je posebno izdvojila pad interesa za specijalizaciju iz hitne medicine i odlazak kadrova, što dugoročno ugrožava održivost sustava.
Kao jedan od ključnih problema Šmit je navela nepostojanje učinkovitog filtera za ulazak pacijenata u objedinjene hitne bolničke prijeme, zbog čega se mali broj stručnjaka suočava s velikim priljevom pacijenata i dodatnim opterećenjem sustava. Ocijenila je da sadašnji smjer razvoja hitne medicine nije održiv te naglasila da rješenje kadrovskog deficita vidi kroz poticanje, prvenstveno liječnika, na specijalizaciju putem stimulativnih mjera. U nastavku je održala prezentaciju pod nazivom „Nacrt reforme hitne medicine“, u kojoj je predstavila ključne probleme postojećeg sustava te prijedloge rješenja usmjerene na učinkovitiju organizaciju hitne medicinske službe.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako su tijekom izrade prijedloga reforme hitne medicinske službe osnovane stručne skupine u čijem su radu sudjelovali pročelnici županijskih odbora za zdravstvo, ravnatelji bolnica, županijskih zavoda za hitnu medicinu i domova zdravlja. Održane su i konzultacije s liječnicima obiteljske medicine, a nacrt prijedloga reforme potom je upućen nadležnim komorama na očitovanje. Najavila je kako je plan da se nakon održane tematske sjednice nacrt uputi u postupak e-savjetovanja.
Hrstić je predstavila reforme sustava hitne medicinske službe koje obuhvaćaju primarnu, bolničku i izvanbolničku zdravstvenu zaštitu. Među ključnim točkama izdvojila je medicinsku prijavno - dojavnu službu, mrežu timova i dostupnosti, posebna dežurstva i primarnu skrb, funkcionalnu i digitalnu integraciju, radne uvjete i zaštitu zaposlenika, privlačenje i zadržavanje kadrova, kvalitetu i sigurnost pacijenata te zdrav i dulji radni vijek djelatnika.
Zaključno je naglasila kako je reorganizacija rada hitne medicinske službe jedan od važnih prioriteta Ministarstva zdravstva, kojem se pristupilo sveobuhvatno. Istaknula je važnost zajedničkog djelovanja svih dionika zdravstvenog sustava kako bi se predložene mjere uskladile i osigurali uvjeti za njihovu učinkovitu provedbu u praksi.
Ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba Tatjana Pandak kao jedan od najvećih problema zagrebačke hitne medicinske službe istaknula je opterećenost nehitnim palijativnim pacijentima, što dodatno opterećuje kapacitete. Navela je kako se povećao interes mladih liječnika za hitnu medicinu, no da je taj interes traje uglavnom do specijalizacije.
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko - dalmatinske županije Marko Rađa mišljenja je kako je pitanje dostupnosti dijagnostike izvan jutarnjih sati nešto što treba promijeniti tako da dijagnostika obiteljskoj medicini bude dostupna. Dodao je i kako se županijski pristupi dijagnostici razlikuju. Doktorica obiteljske medicine iz Sisačko – moslavačke županije Tanja Pekez istaknula je važnost pokretanja telemedicine radi unaprjeđenja suradnje među zdravstvenim djelatnicima i učinkovitijeg postavljanja dijagnoza. Internist kardiolog Siniša Car, koji je radio na otoku Mljetu, istaknuo je kako se ove godine na otok vratio nakon pet godina te primijetio razliku u tome što danas helikopterska služba ima veću ulogu u zbrinjavanju pacijenata. Dodao je kako je tijekom njegova boravka na otoku telemedicina dobro funkcionirala, no unatoč tome nije zaživjela. Predstavnica Hrvatskog pedijatrijskog društva Ana Milardović naglasila je kako je važno da u Hrvatskoj imamo izdvojene dječje hitne prijeme koji podrazumijevaju organizacijsku jedinicu koja se opremom i kadrom prilagođenom djeci bave akutno bolesnom djecom.
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić istaknuo je potrebu za daljnjim jačanjem uloge medicinskih sestara i tehničara u hitnoj medicini kroz razvoj specijalističkog usavršavanja, priznavanjem koeficijenata i unaprjeđenje uvjeta rada.
U raspravi koja je uslijedila razmijenjena su mišljenja o izazovima u funkcioniranju sustava hitne medicinske službe te mogućnostima njegova unaprjeđenja.
Predsjednica Odbora Ivana Kekin zaključno je istaknula važnost primarne zdravstvene zaštite u kontekstu rasprave o reformi hitne medicine. Naglasila je i važnost zdravstvene pismenosti te ulogu liječnika primarne zdravstvene zaštite u poznavanju pacijenata. Pritom je istaknula kako zdravstvena skrb u Hrvatskoj često nije dovoljno dostupna pacijentima te ocijenila da bi rasprava o reformi hitne medicine trebala otvoriti pitanje sveobuhvatne reforme primarne zdravstvene zaštite, kao jednog od ključnih segmenata zdravstvenog sustava.