Nacionalni parlamenti dodijelili „žuti karton“ izmjeni Direktive o upućivanju radnika

Bruxelles – U okviru mehanizma ranoga upozoravanja na kršenje načela supsidijarnosti nacionalni parlamenti država članica Europske unije dodijelili su takozvani žuti karton Prijedlogu direktive o izmjeni Direktive 96/71/EZ od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga. 

Sukladno s odredbama Ugovora iz Lisabona svaki nacionalni parlament, odnosno njegov dom, može u roku od osam tjedana od dana objave prijedloga zakonodavnoga akta iz područja podijeljenih nadležnosti obrazloženim mišljenjem utvrditi kršenje načela supsidijarnosti u prijedlogu akta. Načelo supsidijarnosti jedno je od temeljnih načela europskoga zakonodavstva, a podrazumijeva da se zakonodavni akt donosi na razini Europske unije jedino ako se isti ciljevi ne mogu na učinkovitiji način postići donošenjem mjera na nacionalnoj ili lokalnoj razini. 

U slučaju Prijedloga direktive o izmjeni Direktive o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga kršenje načela supsidijarnosti utvrdilo je ukupno 11 nacionalnih parlamenata uključujući i Hrvatski sabor. Odbor za europske poslove na svojoj 7. sjednici održanoj u četvrtak, 5. svibnja 2016. jednoglasno je donio obrazloženo mišljenje kojim je utvrdio da Prijedlog direktive nije u skladu s načelom supsidijarnosti, između ostaloga zbog izostanka opravdanja potrebe donošenja akta na europskoj razini, otvaranja pitanja ograničavanja slobode pružanja usluga unutar Europske unije i ulaska predlagatelja u načelo autonomije socijalnih partnera u procesu kolektivnoga pregovaranja.

Obrazložena mišljenja donijeli su još i nacionalni parlamenti Bugarske, Češke, Danske, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke čime je prikupljeno dovoljno glasova da se treći put od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona nekom prijedlogu zakonodavnoga akta dodijeli „žuti karton“. Očekuje se da će Europska komisija, kao predlagatelj ovoga akta, tijekom sljedećega tjedna službeno potvrditi primitak „žutoga kartona“, nakon čega će uslijediti dijalog s nacionalnim parlamentima te donošenje službenoga očitovanja na primjedbe koje su izrazili parlamenti u svojim obrazloženim mišljenjima.