
Zagreb - Izaslanstvo Republike Moldavije predvođeno pučkim pravobraniteljem Ceslavom Panicom održalo je u Hrvatskome saboru dva odvojena sastanka, s predstavnicima Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
U izaslanstvu, koje boravi u studijskom posjetu Hrvatskoj, bili su i moldavski pučki pravobranitelj za prava djeteta Vasile Coroi te predstavnici nevladine organizacije EcoContact i Ministarstva zaštite okoliša Republike Moldavije.
S moldavskim izaslanstvom sastali su se predsjednik Odbora Milorad Pupovac i članovi Odbora Marko Krička i Marino Corva. Središnja tema sastanka bila je razmjena institucionalnih iskustava i dobrih praksi u zaštiti ljudskih prava. Razgovaralo se o nadležnostima Odbora, parlamentarnom nadzoru, suradnji Sabora i Odbora s pučkom pravobraniteljicom te ulozi civilnog društva u oblikovanju politika u području ljudskih prava i zaštite okoliša.
Predsjednik Odbora Pupovac je predstavio suradnju Sabora i Odbora s pučkom pravobraniteljicom i njezinim uredom te s pravobraniteljskim uredima nadležnima za prava djece, ravnopravnost spolova i prava osoba s invaliditetom.
Govoreći o saborskom razmatranju izvješća pučke pravobraniteljice, Pupovac je upozorio da se zbog kašnjenja rasprava o izvješćima, postupanje nadležnih tijela po njezinim preporukama dosad nije pratilo pravodobno. Sudionici su razgovarali i o ulozi organizacija civilnog društva u prepoznavanju problema s kojima se građani susreću te u uključivanju građana u rasprave o odlukama koje utječu na okoliš i zdravlje.
Predsjednik Odbora se osvrnuo i na razvoj institucija u Hrvatskoj i standarda njihova rada, posebno u zatvorima i psihijatrijskim ustanovama. Predstavio je i tematske sjednice kojima Odbor otvara raspravu o aktualnim pitanjima zaštite ljudskih prava. Među primjerima naveo je sjednice o govoru mržnje i zločinima iz mržnje, uvjetima skrbi za djecu iz spektra autizma te siromaštvu. Govorio je i o zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u Odboru te zakonskim mehanizmima zaštite manjinskih prava.
Moldavski pučki pravobranitelj Ceslav Panico predstavio je ustroj i rad institucije u kojoj djeluju pučki pravobranitelj opće nadležnosti i pučki pravobranitelj za prava djeteta. Područni uredi građanima olakšavaju pristup instituciji te prate ostvarivanje ljudskih i socijalnih prava, uključujući prava u području zdravstva. Panico se posebno osvrnuo na aktualne geopolitičke okolnosti koje utječu na stanje ljudskih prava u Moldaviji, uključujući širenje dezinformacija i posljedice rata u Ukrajini. Izvijestio je i o tijeku pristupnih pregovora s Europskom unijom, u kojima važnu ulogu imaju pitanja ljudskih i manjinskih prava te zaštite okoliša.
Istaknuo da je rad ureda ponajprije usmjeren na sustavne promjene i izradu strategija. Kao primjer naveo je analize utjecaja digitalizacije i umjetne inteligencije na ljudska prava, čije nalaze ured predstavlja parlamentu.
Moldavsko izaslanstvo istaknulo je dobru suradnju pravobraniteljske institucije s organizacijama civilnog društva. Predstavnica organizacije EcoContact govorila je o radu civilnog društva u zaštiti okoliša i suradnji s državnim institucijama. Predstavila je aktivnosti organizacije u promicanju održivog razvoja, prelasku na zeleno gospodarstvo, prilagodbi klimatskim promjenama, usklađivanju okolišnog zakonodavstva sa standardima EU-a i provedbi Aarhuške konvencije.
U nastavku posjeta Hrvatskom saboru moldavsko se izaslanstvo sastalo s predsjednicom Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušicom Radojčić te članovima Odbora Mariom Blažinom i Miroslavom Markovićem. Razgovaralo se o ulozi parlamenta u zaštiti prava na čist, zdrav i održiv okoliš, osobito o nadzoru nad provedbom okolišnih propisa i odgovornosti nadležnih tijela.
Moldavske je sugovornike zanimalo kako Sabor nadzire provedbu okolišne politike, kako Hrvatska provodi politiku gospodarenja otpadom i kakvi su izgledi za ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana do 2030. godine. Zanimalo ih je i kako hrvatski građani doživljavaju okolišna pitanja i važnost okolišne politike.
Sudionici su razmijenili mišljenja o tome kako zakonodavstvom i okolišnim politikama bolje zaštititi pojedince i zajednice pogođene onečišćenjem. Razgovarali su i o tome kako predstavke građana i preporuke neovisnih institucija mogu pomoći parlamentarnim odborima i pravobraniteljskim institucijama u prepoznavanju sustavnih problema.
Radojčić je upoznala moldavske kolege s radom i nadležnostima Odbora te istaknula važnost tematskih sjednica posvećenih aktualnim okolišnim problemima. Među primjerima navela je sjednice o kvaliteti vode, problemima s odlagalištima otpada, strategiji gospodarenja otpadom i požarima na odlagalištima. Pojasnila je da su tematske sjednice otvorene za javnost te da na njima, uz saborske zastupnike, sudjeluju i predstavnici organizacija civilnog društva. Osvrnuvši se na plan gospodarenja otpadom, istaknula je da je provedba strategije složena, da su postavljeni ciljevi Europskog zelenog plana ambiciozni i da je neizvjesno hoće li ih Hrvatska ostvariti do 2030. godine.
U razgovoru o provedbi Aarhuške konvencije Radojčić je naglasila važnost sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu. Predstavila je postupak javnog savjetovanja o zakonskim prijedlozima, u kojem građani i udruge mogu iznijeti primjedbe i prijedloge. Upozorila je da se njihovi prijedlozi rijetko uvažavaju, što, prema njezinoj ocjeni, slabi povjerenje javnosti u savjetovanja.
Na sastanku je bilo riječi i o zaštiti branitelja okoliša od strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP), kojima se pojedince i organizacije nastoji zastrašiti ili financijski iscrpiti zbog njihova sudjelovanja u javnoj raspravi. Radojčić je naglasila važnost pravodobnog prepoznavanja zlouporabe sudskih postupaka i učinkovite primjene zakona kojim se štite osobe uključene u javno djelovanje.
Govoreći o svijesti javnosti o okolišu i okolišnim pravima, Radojčić je istaknula da građani sve više prepoznaju važnost čistog okoliša. Naglasila je važnost vjerodostojnih studija utjecaja na okoliš te ocijenila da okolnost da njihovu izradu uglavnom naručuju investitori pridonosi nepovjerenju javnosti. U tom je kontekstu upozorila i na porast broja upravnih sporova protiv rješenja donesenih u postupcima procjene utjecaja na okoliš.
Sudionici su razgovarali i o okolišnim pitanjima i okolišnim pravima u pristupnim pregovorima Moldavije s Europskom unijom te o važnosti jačanja uloge civilnog društva u tom procesu.






