Odbor za obitelj, mlade i sport održao tematsku sjednicu o zaštiti prava djece u RH

Zagreb – Odbor za obitelj, mlade i sport održao je u četvrtak tematsku sjednicu o problemima djece u Hrvatskoj na kojoj su o ostvarivanju prava djece i najboljoj zaštiti njihovih interesa raspravljali predstavnici ureda pravobraniteljice za djecu, vladini stručnjaci iz resora zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i pravosuđa, predstavnici državnih institucija koje donose zakone i prate njihovu provedbu kao i predstavnici civilnog društva. 

Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović ukratko je predstavila ciljeve ove tematske sjednice rekavši kako je ona sazvana nakon niza događanja koja su poljuljala povjerenje u institucije koje se bave zaštitom djece. – Slabo povjerenje u institucije i svaki novi udar na njih preduvjet je za neučinkovitost sustava i na to se treba reagirati, ali i utvrditi propuste kako se ne bi ponavljali, rekla je Vučemilović te naglasila i kako se sustav treba zaštititi od neutemeljenih objeda onih kojima njegove odluke možda ne ide na ruku. 

Sjednica je započela uvodnim izlaganjima državne tajnice u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne Margarete Mađerić, pročelnice zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Osijek Katarine Dodig Ćurković, predsjednice Hrvatske psihološke komore Andreje Bogdan te sutkinje Visokog kaznenog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež Lane Petö Kujundžić koje su detektirale najvažnije probleme sustava iz kojih dolaze te općenito institucija uključenih u zaštitu interesa djece. 

Govoreći o području socijalne skrbi Mađerić je posebno istaknula kako se centri, kako ključne ustanove u socijalnoj skrbi, u postupanjima i donošenju odluka vode najboljim interesom i dobrobiti djeteta, kao osnovnim kriterijem struke. –U zaštiti djetetovih prava žurnost postupanja je uvijek u fokusu, a za djelatnike u sustavu najvažnije je rano prepoznavanje rizika i ugroženosti djetetovih prava u obitelji, rekla je Mađerić te dodala kako je procjena rizika prva stepenica u ranoj intervenciji. 

Dječja psihijatrica Dodig Ćurković predstavila je KBC Osijek kao odličan primjer multidisciplinarnog pristupa brige o djeci u tom području skrbi, ali i rekla kako takvih centara u Hrvatskoj nedostaje. – Nedostaje stručnjaka svih profila, primjerice nas dječjih psihijatara je 45, a trebalo bi nas biti 140, naglasila je Dodig Ćurković te istaknula kako je krajnje vrijeme da se osnaži ljude u sustavu koji rade u ovom području zaštite dječjih prava kako bi se mogli nositi s izazovima novih generacija, ne samo djece već i roditelja, kao i s okolnostima u kojima se trenutačno nalazimo.

O sustavu psihološke pomoći i reguliranju te profesije i rada psihologa u okvirima zaštite djece Bogdan je istaknula kako se već petnaest godina upozorava na uspostavu standarda njihovog zapošljavanja naglašavajući kako su mnoga radna mjesta psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ukinuta. Rekla je i kako je slična situacija u odgojno-obrazovnom sustavu gdje postoji zabrana zapošljavanja stručnih suradnika. –Od naših 4300 članova polovica radi u javnom sustavu, ali imamo nedovoljan broj psihologa i u sustavima zdravstva, odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi, kazala je Bogdan dodajući kako primjerice samo trećina škola u Hrvatskoj ima psihologa. 

Petö Kujundžić je istaknula kako je načelo najboljeg interesa djeteta sadržano u Deklaraciji o pravima djeteta UN-a iz 1959. godine kao i u Konvenciji o pravima djeteta UN-a iz 1989. godine koju je prihvatila i Hrvatska i time se obvezala djelovati u tom smjeru. –Sve hrvatske institucije trebale bi znati što je to najbolji interes djeteta, pravo djeteta, kad se donosi odluka, i suci i tužioci i policajci i psiholozi i učitelji trebali bi u postupanju utvrditi i procijeniti što je najbolje za dijete u konkretnom slučaju, naglasila je Peto Kujundžić te dodala kako smo svi dužni raditi u najboljem djetetovom interesu, posebice ističući odgovornost vladinih tijela da provode smjernice preuzete Konvencijom. Rekla je kako je država zadužena za kontrolu administrativnih i sudskih odluka kao i osiguranje dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka koji rade s djecom u ovom segmentu kao i za njihovu kontinuiranu edukaciju. 

Sjednica je nastavljena pojedinačnim raspravama u kojima je posebno istaknuta važnost kompetencija ljudi koji rade u sustavu zaštite djece te mehanizmi koje koriste u osiguravanju najbolje zaštite djetetovih prava, a posebno je istaknuta potreba interdisciplinarnog pristupa. U tom smislu pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević posebno je još jednom naglasila kako se uočava manjak stručnjaka u svim područjima zaštite prava djece na što se ukazuje u Godišnjim izvješćima ureda kojem je na čelu. – Posebno se uočavaju loši uvjeti rada i normativi, kao i nedostatak podrške djelatnicima u sustavu socijalne skrbi, a kad se dodaju napadi nezadovoljnih stranaka i izostanak međuresorne suradnje unutar samog sustava dolazimo i do problema osiguravanja rada u najboljem interesa djeteta, rekla je pravobraniteljica za djecu te dodala kako uz to postoji i drugi važan izazov, a to su dugotrajni sudski procesi koji stvaraju dodatnu neizvjesnost u djetetovom životu.  –U tom smislu smatramo kako bi se osnivanjem specijaliziranih sudova poboljšao položaj djece, zaključila je Pirnat Dragičević. 

Sudionici rasprave naglasili su i važnost jasnih smjernica u postupanju i prepoznavanja nasilja nad djecom i s tim povezanu ranu intervenciju, osnaživanje stručne podrške djeci na svim razinama, posebice u odgojno-obrazovnom sustavu, ali i jačanje primarne zdravstvene zaštite uz adekvatnu financijsko i kadrovsko osnaživanje sustava. Zaključili su kako dobronamjerna i konstruktivna rasprava o ovako važnoj temi, uz poticanje multidisciplinarnog pristupa i kontinuirane edukacije svih uključenih stručnjaka, može dovesti do sustavne promjene unutar institucija koje rade na zaštiti djetetovih prava i skrbe o najboljem interesu djeteta.