.png)
Zagreb – Na 106. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora provedena je rasprava o izazovima i mogućnostima srednjoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva u Republici Hrvatskoj, a poticaj za ovu raspravu je došao na inicijativu ravnateljice Srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda Marije Tomić.
–Svakodnevno možemo pratiti u medijima, ali i čuti izravno od poljoprivrednika s kojima smo u komunikaciji, kako zbog nedostatka radne snage hrvatski poljoprivrednici krče svoje voćnjake ili prestaju s poljoprivrednom proizvodnjom, te da dok u Italiji imaju pravu navalu u školu za pastire, u Hrvatskoj taj posao nitko, osim onih koji su obiteljski vezani, ne želi raditi pa čak niti za tisuću eura, rekla je uvodno predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i dodala kako je svima jasno da je sektor poljoprivrede izložen nedostatku radne snage koji se ne uspijeva nadomjestiti niti stranim radnicima, a koji su ove godine podnijeli 2000 zahtjeva za izdavanje radne dozvole za rad u poljoprivredi.
Petir je također podsjetila i na prepreke za otvaranje novih razrednih odjela u strukovnim školama, koje su većim dijelom uvjetovane i preporukama ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za smanjenje broja upisanih u ove srednjoškolske programe, a temeljene su na broju nezaposlenih osoba na burzi rada. Rekla je i kako poslodavci upozoravaju da neki obrazovni programi ne prate zahtjeve modernih tehnologija i tehnika u poljoprivredi, primjerice mehaničari poljoprivredne mehanizacije u svom obrazovanju ne dobivaju informacije i potrebna znanja o modernim poljoprivrednim strojevima koji su uglavnom mehanizirani i digitalizirani. Nadalje, Petir je rekla i kako bi srednjoročne i dugoročne procjene potreba za radnom snagom u sektoru poljoprivrede i šumarstva i planove obrazovanja trebalo uskladiti kako bi se u budućnosti osigurao dovoljan broj radnika. Upozorila je i na utjecaj koji nepostojanje dovoljnog broja radnika za neke vrste poslova u poljoprivredi ima posljedično utjecaj na očuvanje okoliša i bioraznolikost.
–Naglasak je potrebno staviti na educirane nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji svoju proizvodnju mogu podići na višu razinu, uvesti nove tehnologije i dodati vrijednost svojim proizvodima, rekla je Marija Tomić i dodala kako je za realizaciju istoga potrebno omogućiti stipendiranje učenika, sufinancirati njihov prijevoz i smještaj, jačati suradnju između obrazovanja, znanosti i gospodarstva, posebno poljoprivrede, ulagati u produktivnost poljoprivrednih proizvoda, promociju autohtonih turističkih proizvoda, strukovnu izvrsnost, cjeloživotno obrazovanje i osigurati mikrokvalifikacije za specifična zanimanja.
–Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi analizu, procjenjuje potrebe te temeljem istih izrađuje neobvezujuće preporuke za upis i stipendiranje učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, rekla je pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ružica Hrga,. Podsjetila je na mogućnost provedbe obrazovanja putem vaučera koji se od 2022. godine financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kako je rekla Katalogom obrazovnih programa obuhvaćeno je i pet programa u poljoprivredi koje provodi pet obrazovnih ustanova te naglasila kako prosječna vrijednost vaučera u poljoprivredi iznosi 1 350 eura.
Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Marija Šerepac je istaknula kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja prati tržište rada te kroz formalno i neformalno obrazovanje odraslih nastoji odgovoriti na potrebe gospodarstva, uzimajući pri tome u obzir razvoj zelenih, digitalnih vještina i umjetne inteligencije. Podsjetila je na uspostavu regionalnih centara kompetentnosti i izazov iskorištavanja europskih sredstava kako bi se škole otvorile prema tržištu rada. Rekla je i kako Ministarstvo sufinancira prijevoz učenika srednjih škola 11 mjeseci godišnje, što pokriva i obrazovanje i praksu učenika. Dodala je kako je novim Zakonom o strukovnom obrazovanju otvorena mogućnost stipendiranja učenika. Zaključila je da se sustav strukovnog obrazovanja mora prilagoditi europskom kontekstu i osigurati povećanje privlačnosti ovih obrazovnih programa.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak upozorio je na nepovoljan trend zainteresiranosti za srednjoškolsko obrazovanje u poljoprivredi i mali broj poljoprivrednika koji posjeduju formalno poljoprivredno obrazovanje. Dodao je kako su Programom ruralnog razvoja 2014.-2020. osigurana sredstva za stručno osposobljavanje poljoprivrednika putem tečajeva, radionica, webinara i demonstracijskih aktivnosti, a isto se planira i u novom programskom razdoblju. Dodatno je rekao kako je Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo nabavku opreme za poljoprivredne škole, kako bi se podigla razina znanja.
–Pad zainteresiranosti za strukovno obrazovanje u poljoprivredi uvjetovan je demografskim problemima u Slavoniji i odlaskom radno sposobnog stanovništva, rekla je potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac koja smatra i kako je Isto uvjetovano padom broja stočara, pa je u tom smislu, kako je naglasila, potrebno konkretnije početi provoditi Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede i povezati jedinice lokalne i regionalne samouprave i državna tijela u rješavanje ovog problema. Upozorila je i na nepostojanje kvalitetne veterinarske skrbi u ruralnim područjima, iako su na burzi evidentirani nezaposleni veterinarski tehničari.
Željko Lenart je rekao kako postoji previše administrativnih prepreka za proizvodnju hrane i previše poticaja za prestanak proizvodnje i dodao kako su poslovi u poljoprivredi podcijenjeni što smatra razlogom male zainteresiranosti za ovu vrstu obrazovanja, ali i odlaska radno sposobnog stanovništva u druge države EU-a. Mišljenja je i kako bi nazive obrazovnih programa trebalo učiniti atraktivnijima, što bi poticajno djelovalo na odluku o upisu. Stipan Šašlin i Siniša Jenkač ukazali su na važnost promjene svijesti javnosti o zanimanju poljoprivrednik te da je ovu vrstu obrazovanja potrebno popularizirati i pokazati rezultate koje su svojim radom ostvarili uspješni poljoprivrednici, od kojih su se neki vratili iz drugih država i prepoznali vrijednosti koje hrvatska ruralna područja pružaju poljoprivrednicima za njihov rad, ali i kvalitetu života.
Ravnatelji srednjih škola koji provode obrazovanje za područje poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva istaknuli su kako se obrazovanje za ova zanimanja često smatra neambicioznim, predstavili su primjere dobrih praksi koje provode u obrazovanju te projekata u kojima su sudjelovali s namjerom edukacije učenika i nastavnika, nabavke opreme i izgradnje objekata. Mišljenja su kako je potrebno mijenjati percepciju školovanja i koncept nastave te prijeći na modularnu nastavu koja će učenicima omogućiti stjecanje svih potrebnih znanja za rad u sektoru, uvažavajući pri tome zelene politike i digitalizaciju. Upozorili su i na problem s ostvarivanjem materijalnih i prostornih uvjeta za svoj rad, na potrebu usvajanja znanja o novim tehnologijama koje daju dodanu vrijednost proizvodima, te na važnost povezivanja s drugim gospodarskim granama.
–Kvalitetnog strukovnog obrazovanja nema bez partnerstva svih dionika, rekla je Mirela Lekić iz Hrvatske obrtničke komore i dodala kako je potrebno jasno odrediti cilj strukovnog obrazovanja i reći obrazujemo li kadrove za izlazak na tržište rada ili za nastavak obrazovanja te u skladu s istim prilagoditi nastavne planove. Predstavnik HGK Vlado Čondić Galiničić izrazio je spremnost gospodarskog sektora za stipendiranje učenika za poljoprivredna zanimanja te osiguravanja prakse u poljoprivrednim tvrtkama gdje mogu učiti i raditi s najmodernijim strojevima i opremom kako bi stekli potrebna znanja i iskustva.