Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo raspravljao o položaju radnika u Hrvatskoj

Zagreb - Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, u povodu obilježavanja 1. svibnja – Međunarodnog praznika rada, održao je sjednicu s temom: „Biti radnik u Republici Hrvatskoj – zadovoljstvo, privilegij ili kazna?“.

Predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mirando Mrsić uvodno je istaknuo kako se današnjom sjednicom želi skrenuti pozornost javnosti na ključne probleme s kojima se danas suočavaju svi koji su na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. –O tome najbolje mogu govoriti upravo oni koji probleme svakodnevno doživljavaju, a to su radnici, kazao je Mrsić.

O položaju radnika kojima se ne isplaćuju plaće govorila je Đurđa Grozaj iz ugašene tvrtke „Kamensko“. Podsjetila je na najvažnije događaje koje su radnice propalog „Kamenskog“ proživljavale od štrajka glađu do pokušaja spašavanja tvornice. –U 21. stoljeću smo bile gladne i bez plaća uz nerazumijevanje i nereagiranje institucija te nakon sedam godina i dalje čekamo neisplaćene plaće. Moramo se probuditi i temeljno mijenjati stvari, dodala je Grozaj.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske govorila je o položaju radnika koji rade na određeno vrijeme kao i o radnom vremenu nedjeljom i na blagdane u djelatnosti trgovine. -Zakon o radu koji propisuje maksimalno tri godine rada na određeno izigrava se i zloupotrebljava. Nužno je da država to pitanje stavi na dnevni red i da utvrdi maksimalne kvote iznad kojih se ne bi smjelo zapošljavati na određeno, tamo gdje nema sezonskih poslova, istaknula je Štulić.

Ispred Hrvatskoga sindikata telekomunikacija Juko Cikojević osvrnuo se na problem agencijskog rada te studentskog rada u Hrvatskom telekomu.

-Unazad nekoliko godina radnici Hrvatskoga telekoma sve su manje zadovoljni zbog stalnih prijetnji otkazima koje dobije oko 150 do 200 radnika godišnje. Stalni zaposlenici dobivaju otkaze, a na njihovo mjesto dolaze studenti i agencijski radnici. Od 2014. trend zamjene stalnih radnika agencijskim radnicima i studentima je u porastu dok je zapošljavanje stalnih radnika u konstantnom padu, upozorava Cikojević. Danas je od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskom telekomu koji iznosi oko 3700 radnika zaposleno oko 1800 agencijskih radnika i studenata, dodao je.

Uime Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Bernard Jakelić zastupa zakonito i legalno poslovanje te kao ključ svega ističe važnost socijalnog dijaloga. Nalazi da je sustav tripartitnog socijalnog dijaloga vrlo prihvatljiv, no problem vidi u provođenju zakona u praksi. 

-Radnik je postao drugorazredno biće u ovoj zemlji i na njega se gleda kao na potrošnu robu, istaknuo je predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever. Kao glavne probleme s kojima se danas suočavaju radnici izdvojio je zapošljavanje na određeno, produljeni rad i neplaćeni rad.

-Glavninu novozaposlenih u ožujku činili su upravo zaposleni na određeno. Na neodređeno je tako u ožujku zaposleno 1557 ljudi, a na određeno čak 17.851, tj. 92 posto svih zaposlenih, rekao je Sever. Tražimo potpun zaokret u sustavu rada, stavljanje pod nadzor radnog vremena, povećanje minimalne i svih plaća, postrožavanje agencijskog rada kao i rada studenata i učenika kojima treba omogućiti dobre stipendije, a ne da budu konkurencija svojim roditeljima, dodao je. 

Bilo je riječi i o ograničavanju prava na sindikalno organiziranje u slučaju Brodosplita, pozitivnim pokazateljima u agencijskom zapošljavanju te o vladinim aktivnostima za unapređenje radnih odnosa u RH.

U radu sjednice sudjelovali su predstavnici poslodavaca, sindikata, ministarstva, zavoda, instituta, ureda, komora i drugi zainteresirani.

Autor: Služba za medije