.png)
Zagreb – U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 22. rujna, Odbor za ravnopravnost spolova održao je tematsku sjednicu na kojoj je analizirano trenutno stanje u području osiguranja adekvatne zaštite ženama žrtvama nasilja te su ujedno izneseni prijedlozi i preporuke za učinkovitiju borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Inicijator i suorganizator sjednice je Ženska mreža Hrvatske.
Osim saborskih zastupnica, na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ureda pravobraniteljica, drugih relevantnih institucija te predstavnice civilnog sektora i nevladinih udruga koje se bave zaštitom žrtava nasilja u obitelji.
Predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić upozorila je da nasilje u obitelji još uvijek nije suzbijeno te da je potreban snažniji institucionalni odgovor. Smatra kako je važno da kazne koje se izriču imaju odgovarajući učinak, što građani i očekuju, te da je potrebno pokrenuti sve društvene mehanizme kako bi se nasilje preveniralo te otkrili uzroci problema koji dovode do nasilja u obitelji.
Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske pozdravila je napore Vlade u pogledu najnovijih izmjena zakona koji se tiču nasilja nad ženama, no također naglasila kako je ipak potrebno unaprijediti sustav borbe protiv nasilja nad ženama, prije svega, usvajanjem i provedbom sveobuhvatnog Nacionalnog plana za sprječavanje i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama, što je i sukladno preporukama GREVIO-a (Grupe stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji).
Iz Ženske mreže Hrvatske obratila se i Iva Čatipović koja je upozorila kako treba strateškim planom obuhvatiti sve oblike nasilja koji su dio Istanbulske konvencije, ne samo obiteljsko nasilje nego i druge oblike nasilja poput genitalnog sakaćenja, prisilno sklapanje brakova, nasilja nad ranjivim skupinama žena poput Romkinja, žena s invaliditetom, žena s problemima ovisnosti, migrantkinja itd. Također je naglasila važnost unaprjeđenja sustava prikupljanja podataka kako bi se točno mogle analizirati i planirati mjere. Kao jedan od preduvjeta za uspješnu borbu protiv nasilja nad ženama istaknula je i nužnost obvezne edukacije svih pripadnika sustava te povećanje broja skloništa za žene.
- Nalazimo se u razdoblju pozitivnih promjena, položaj žena u društvu se počinje mijenjati, kazala je prof. dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, upozoravajući međutim kako postoji kroničan nedostatak edukacije o rodno uvjetovanom nasilju na svim razinama, počevši od osnovnih škola.
Podsjetila je na stajališta Europskog suda za ljudska prava o tome da država treba biti ta koja će spriječiti nasilje. - Osim fizičkog, postoji i rodno uvjetovano nasilje u virtualnom svijetu, te se priprema nova Direktiva o nasilju nad ženama kojom se želi ujednačiti pravna zaštita i sigurnost svim ženama, bez obzira gdje se nalaze, rekla je Vasiljević. - Važno je osvijestiti da je nasilje rodno uvjetovano te da žena nije diskriminirana samo zato što je žena, nego i zbog uloge koju ima u društvu, kazala je. Smatra kako se samo zakonom femicid i nasilje ne mogu iskorijeniti, već treba osvijestiti i educirati pojedince te osnažiti sve važne aktere u društvu.
Prof. dr. sc. Maja Munivarana s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorila je da se nedovoljno prepoznaju i drugi oblici nasilja, poput psihičkog, te da se na nasilje u obitelji uglavnom gleda kao na incidentne situacije, a ne sagledavaju druge dimenzije. Pozdravila je uvođenje posebnog kaznenog djela, femicida, u hrvatsko kazneno zakonodavstvo, istaknuvši kako bi taj termin trebalo zadržati kada se radi o teškom ubojstvu ženske osobe.
Juro Martinović, državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave smatra kako treba učiniti sve da se svako nasilje nad slabijima, ženama ili djecom „stavi na stup srama“ izvan kaznenopravne sfere i u kaznenopravnoj sferi. - Imamo normativni okvir, imamo i organizacijsku strukturu, a treća dimenzija je edukativna sfera i adekvatna društvena kaznena reakcija, kazao je Martinović. - Kad se tako nešto dogodi, važno je brzo i učinkovito otkrivanje, zatim i učinkovito procesuiranje, istaknuo je, dodavši kako Ministarstvo pravosuđa i uprave primarno kreira normativni okvir, ali uz suradnju sa znanstvenom zajednicom, sudstvom i nevladinim sektorom.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa govorila je na koji je način Ministarstvo uključeno u unaprjeđenje suzbijanja nasilja i pomoći žrtvama nasilja u obitelji te o suradnji s predstavnicima udruga i civilnog društva.
Doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin, državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova upoznala je sudionike sjednice sa sustavom edukacija policijskih službenika i službenica o rodno uvjetovanom nasilju, pri čemu se pozornost pridaje i prevenciji, edukaciji o temeljnim ljudskim pravima, domaćoj legislativi i postupovnom poznavanju ove teme. Kao edukatori, uključeni su i predstavnici akademske zajednice, civilnog društva, i ureda pravobraniteljica, a održavaju se i radionice i tečajevi u odgojno-obrazovnom sustavu kako bi se što više doprinijelo osvješćivanju mladih da nasilje nije prihvatljiv način ponašanja.
U raspravu koja je uslijedila uključile su se članice Odbora za ravnopravnost spolova, predstavnici ureda pravobraniteljica te predstavnice brojnih civilnih udruga i znanstvene zajednice koje su još jednom istaknule važnost unaprjeđenja sustavnog prikupljanja podataka o nasilju nad ženama, važnost međusektorske suradnje i zajedničkog rada svih relevantnih aktera u društvu na prevenciji nasilja i edukaciji.
Skrenuta je pozornost i na slučajeve nasilja nad ženama starije životne dobi koji su u porastu, te žena s invaliditetom, gdje se najčešće radi o psihičkom i ekonomskom nasilju koje nije prepoznato i pristupa im se kao pojedinačnim incidentima, a ne kao obiteljskom nasilju.
Većina sudionica sjednice podržala je inicijativu za što skorijim donošenjem strateškog dokumenta poput Nacionalnog plana za suzbijanje nasilja nad ženama.
Zaključno, predsjednica Odbora Selak Raspudić izrazila je nadu da će svi dokumenti koji bi trebali definirati Strategiju biti što skorije doneseni. - Statistika nam ne ide u prilog, potreban je snažniji institucionalni odgovor, a postoji i problem neprijavljivanja nasilja, kazala je Selak Raspudić, ustvrdivši kako je i izazov u ovu problematiku što više aktivirati muškarce te povećati njihovu empatiju i sudjelovanje u suzbijanju nasilja.