Zagreb – U sklopu višednevnog posjeta Hrvatskoj Parlamentarna skupina Bundestaga Sjeverni Jadran u sastavu voditelja skupine Christiana Haasea (CDU/CSU), Christiana Wirtha (AfD), Karla Bära (Savez 90/Zelena stranka) i Klausa-Petera Willscha (CDU/CSU) posjetila je u četvrtak Hrvatski sabor gdje su se sastali s članovima saborskih odbora za vanjsku politiku i europske poslove Androm Krstulovićem Oparom, Ivanom Račanom, Jasnom Vojnić, Zdravkom Bušić i Ivicom Mesićem.
Naglasak razgovora bio je na razmjeni mišljenja o europskoj politici proširenja s posebnim osvrtom na zemlje Zapadnog Balkana i stupnjem njihovog razvoja u procesu približavanja Europskoj uniji. –Hrvatska je istinski zainteresirana da zemlje Zapadnog Balkana budu potpuno integrirane u Uniju, uvodno je naglasio predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara.
Opara se usto osvrnuo na potrebu trezvene procjene napretka i trenutne političke situacije u Crnoj Gori, ali i na značajniju spremnost Albanije, u kojoj više od 90 posto stanovništva podupire članstvo u Europskoj uniji. Skrenuo je pozornost i na Makedoniju, za koju smatra da je nepravedno zapostavljena od strane Europske unije i da joj je po principu zasluga, ali i kao poruka određenim političkim akterima u okruženju, potrebno ohrabrenje za početak pregovora.
Zastupnica iz hrvatske dijaspore Jasna Vojnić upoznala je njemačko izaslanstvo o položaju Hrvata i hrvatskog jezika, stvarnoj participaciji Hrvata u političkom životu te općenito političkoj situaciji, vladavini prava i slobodi medija u Srbiji.
Potpredsjednik saborskog Odbora za europske poslove Ivan Račan govorio je, među ostalim, o dubokoj društvenoj regresiji u Srbiji koja pitanje usklađivanja s europskim vrijednostima tretira tek na deklarativnoj, umjesto na suštinskoj razini. –Europa je napravila velike greške prema Srbiji, počevši od politike Slobodana Miloševića i rata 90-ih godina preko 2000-itih i pokušaja bivšeg srbijanskog premijera Zorana Đinđića da se Srbija približi Europskoj uniji pa sve do danas kada se Srbiji i dalje gleda kroz prste, sažeo je Račan svoje viđenje, istaknuvši još jedanput nedvojbeni strateški interes Hrvatske da sve zemlje Zapadnog Balkana uđu u Europsku uniju.
Predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić dala je svoje viđenje situacije u Bosni i Hercegovini, spomenuvši i učinak Daytonskog mirovnog sporazuma i njegovih nebrojenih amandmana 30 godina nakon njegovog potpisivanja.
Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu, izrazila je nadu da se dobri primjeri gospodarske suradnje između Njemačke i Hrvatske u obrambenom sektoru preslikaju i na poljoprivredni sektor, osobito u kontekstu plasmana hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u njemačkim trgovačkim lancima koji posluju u Hrvatskoj.
–Njemačku zanima kako Europska unija može funkcionirati u slučaju proširenja, a imajući u vidu briselsku birokraciju i upravu, gospodarsku situaciju u Europi i novi višegodišnji financijski okvir (2028.-2034.), rekao je Klaus-Peter Willsch dodavši da je Njemačka otvorena prema proširenju, iako uz dozu opreza s obzirom na, primjerice, probleme s poljoprivredom u Francuskoj i Poljskoj. Dodao je i kako Bosnu i Hercegovinu smatra državom s pretjerano razgranatim sustavom upravljanja te da dio članica EU-a još uvijek nije priznao Kosovo.
–Zagovaramo proširenje na temelju zasluga, ali ne smijemo zanemariti činjenicu da su Albanija, Makedonija i Crna Gora članice NATO-a, a da zajedno broje tek oko 5 milijuna stanovnika što ne opterećuje Europsku uniju, završno je naglasio Krstulović Opara uz apel da je nakon predugog odugovlačenja potrebno imenovati glavnog pregovarača za Bosnu i Hercegovinu.
Voditelj izaslanstva Christian Haase poručio je pak kako smatra da su pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana ostvarile veću spremnost od ostalih zbog čega se nameće pitanje zajedničkog ili odvojenog ulaska u članstvo Unije, o čemu je potrebno i nadalje aktivno razgovarati.