.png)
Zagreb – Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u utorak tematsku sjednicu na kojoj se razgovaralo o Nacionalnom programu prevencije i liječenja moždanog udara. Predsjednica Odbora Strenja Linić predstavila je inicijativu donošenja Nacionalnog plana borbe protiv moždanog udara i naglasila važnost današnje sjednice i rasprave u iznalaženju rješenja za pojavnost i suzbijanje ove bolesti, posebno u svijetlu skorog obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara 29. listopada.
Strenja Linić se u uvodnom izlaganju osvrnula na osnovne elemente Programa kao što su potreba široke primjene preventivnih mjera, bolja dostupnost svih terapijskih mogućnosti, ujednačavanje praksi i modaliteta liječenja kao i definiranje neurološke mreže ustanova i zdravstvenih djelatnika kao bitnih čimbenika u borbi protiv ove bolesti koja se nalazi na drugom mjestu po uzroku smrtnosti kako globalno tako i u Hrvatskoj.
Akademkinja Vida Demarin je u kratkom izlaganju poseban naglasak stavila na dizanje svijesti o čimbenicima rizika za moždani udar, važnosti promjena u životnom stilu kako bi se smanjila mogućnost moždanog udara. U tom je kontekstu spomenula kako je tema ovogodišnje kampanje Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara „Koji je tvoj razlog da spriječiš udar?“. Važno je reći kako je 90 posto svih moždanih udara povezano s 10 rizičnih čimbenika koji do njega dovode – zaključila je Demarin.
U nastavku sjednice osnovne elemente Nacionalnog programa liječenja moždanog udara predstavili su vodeći stručnjaci iz područja cerebrovaskularnih bolesti - članovi Radnih skupina koje rade na donošenju sveobuhvatne strategije za prevenciju i liječenje moždanog udara i koji su se osvrnuli na epidemiologiju moždanog udara, prevenciju, terapiju i rehabilitaciju bolesnika s moždanim udarom.
U izlaganjima su među ostalim predstavljeni podaci iz istraživanja o smrtnosti i invaliditetu uzrokovanom moždanim udarom, vodećim čimbenicima rizika kao što su visok tlak, nepravilna prehrana, pušenje, konzumacija alkohola i prekomjerna težina, istaknuta je važnost prikupljanja podataka i bolničkih i vanbolničkih statistika čimbenika smrtnosti kao i unaprjeđenje prikupljanja svih ostalih relevantnih informacija i stvaranje nacionalnog registra moždanog udara čime bi se poboljšala kvaliteta skrbi, ali i prevencija, ovog značajnog javnozdravstvenog problema.
Govorilo se o smjernicama za preventivnu i sekundarnu prevenciju, ujednačavanje praksi zbrinjavanja i liječenja kao i o potrebi koordiniranih kampanja i akcija podizanja svijesti o posljedicama moždanog udara. U predstavljanju prevencije naglašeno je kako je najvažnije rano prepoznavanje bolesti i adekvatno zbrinjavanje bolesnika, edukacija o zdravim životnim navikama kao i savjetovanje o prehrani, nepušenju te provođenje različitih akcija kojima bi se opća populacija informirala o svim čimbenicima rizika.
Nakon predstavljanja Nacionalnog plana uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, liječnici kliničkih bolničkih centara i kliničkih i općih bolnica. Svi sudionici rasprave složili su se kako su multidisciplinarni pristup u liječenju moždanog udara, ujednačeni protokoli i isti pristup zbrinjavanja pacijenata, povećanje broja specijalističkih odjela i endovaskularnih centara, ujednačavanje dijagnostičkih i terapijskih standarda te važnost pravovremene i ciljane neurološke rehabilitacije u specijaliziranim ustanovama važni segmenti o kojima se mora voditi računa pri izradi i donošenju Nacionalnog programa prevencije i liječenja moždanog udara.