Održan okrugli stol „Slučaj franak - neriješena pravna pitanja i mogućnosti za zakonske intervencije“

Zagreb - Klub HSU-a, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove politike održao je u ponedjeljak okrugli stol o neriješenim pravnim pitanjima i mogućnostima zakonskih intervencija u slučaju franak. Uvodno su o temi govorili saborski zastupnik Goran Aleksić i to o pravu na obeštećenje nakon konverzije i moguća zakonska rješenja, odvjetnica Patricia Đurić o zastari potraživanja uz osvrt na odluku Vrhovnog suda po reviziji Rev-2868/18 i odvjetnik Srđan Kalebota o ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom u švicarskim francima.

U dvosatnoj dinamičnoj i zanimljivoj raspravi koja je uslijedila sudjelovali su Davor Huić, predsjednik udruge LIPA, profesori s Pravnog fakulteta u Zagrebu Alan Uzelac i Aleksandra Maganić, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar te članovi Udruge Franak Jasna Čekada i Goran Herceg. 

Zaključeno je kako Vrhovni sud Republike Hrvatske mora odlučiti još o tri pravna pitanja, o pitanju ništetnosti ugovora u švicarskim francima, pitanju matematičkih izračuna za obeštećenje nakon konverzije kredita u švicarskim francima te pitanju zastare potraživanja na temelju ništetnosti.

Profesor Uzelac naglasio je da bi bilo važno omogućiti postizanje nagodbi banaka i potrošača na temelju kolektivne presude uz medijaciju Vlade Republike Hrvatske. Profesorica Maganić rekla je da je okrugli stol bio vrlo koristan te da će ona u budućnosti svojim stručnim osvrtima nastojati pomoći u objašnjavanju slučaja franak i s njim povezanih neriješenih pravnih pitanja.

Zastupnik Aleksić matematički je dokazao kako konverzijom potrošači nisu obeštećeni, jer je stvarna glavnica na temelju početnoga otplatnog plana manja od konvertirane glavnice, pa su banke dužne potrošačima vratiti kompletne preplaćene anuitete i platiti pripadajuće zatezne kamate. Odvjetnica Đurić istaknula je da je sadašnji stav Vrhovnoga suda o zastarama na temelju ništetnosti suprotan pravu Europske unije i da bi zastara potraživanja za ništetne ugovorne odredbe odnosno ništetne ugovore trebala početi teći danom pravomoćnoga utvrđenja ništetnosti.

Odvjetnik Kalebota zaključio je da su u ugovorima u švicarskim francima ništetni bitni sastojci ugovora, a prema Zakonu o obveznim odnosima, ali i presudama Suda Europske unije C-118/17 i C-260/18 takvi ugovori trebali bi biti ništetni.